Tamo gdje je bio požar neće biti građevinskih objekata, makar ne prvih 30 godina. Tom izmjenom u postojećem Zakonu o šumama bi trebalo da se spriječe investitorski požari koji su, kažu u Agenciji za zaštitu životne sredine najčešći, i u krajnjem sačuva izvor kiseonika.
"Investitori pale šume da bi kasnije mogli to zemljište da preimenuju u građevinsko. Jednostavno smo pokrenuli da se ne dozvoljavaju projekti i nećemo davati saglasnost na projekte koji se planiraju na opožrenim površinama, tj. odložićemo dok se te šume ne obnove", kazao je Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.
Tako će, vjeruje Gazić, i investitori braniti, a ne paliti šume.
"Prije će dobijati dozvolu na legalan način nego na način na koji su to praktikovali do sad", dodaje on.
Ipak, ovo nijesu jedini uzroci požara, kaže aktivista Vuk Vujisić, pa ćemo bez strožih kazni za one koji ih izazivaju ljeti i dalje udisati miris gareži umjesto kiseonika.
"Nijesu investitorski požari jedini uzrok, postoje i drugi poput čiščenja imanja i nepažnje. Tako da ovo hoće u mnogome spriječiti ali moramo raditi na tome da se ioni spriječe ali da se i pošume opožarene površine", ocjenjujeekološki aktivista Vuk Vujisić.
A, je li se zakasnilo sa ovom odlukom, s obzirom na to da smo hektare šuma širom zemlje nepovratno izgubili.
"Bolje ikad nego nikad, a zašto sad? Pa, čini mi se da su institucije počele da razmišljaju u pravcu zaštite životne sredine", poručuje Gazdić.
"Važno je da odmah pristupimo obnovi te šumekako bi smo vratili to stanište u prirodno stanje iz razloga što je prirodi potrebno nekih 10 godina da se obnovi ako govorimo o srednjoj šumi a vjerujem čak i 30 da bi došli do stanja u kojem je požar zatekao stanište", dodaje Vujisić,
Ipak, borba za šume nije završena ukoliko se ovaj član ne uvrsti u novi Zakon koji je u proceduri. U radnoj grupi za izradu, međutim nema predstavnika Agencije pa postoji bojazan, kaže njen čelnik, da zaštita šume ne bude u prvom planu.
