"Svjetski dan gojaznosti, koji se obilježava 4. marta, ima za cilj podizanje svijesti o rastućem globalnom problemu gojaznosti i promovisanje rješenja koja mogu pomoći ljudima da postignu i održe zdravu tjelesnu težinu", navode iz IJZ.
Ovogodišnja tema "Promjena sistema – zdraviji život" naglašava potrebu za reformom zdravstvenih, prehrambenih i društvenih sistema, koji direktno utiču na rastuće stope gojaznosti u svijetu.
Gojaznost – alarmantni globalni podaci
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO): Stope gojaznosti su se gotovo utrostručile od 1975. godine, dok su se kod djece i adolescenata povećale čak pet puta.
Ako se, navode iz IJZ, hitno ne sprovedu preventivne mjere, procjenjuje se da će: dječja gojaznost porasti za 60% u narednih deset godina, dostigavši 250 miliona djece do 2030. godine, broj gojaznih odraslih osoba do 2035. godine dostići 1,9 milijardi.
Navode da će medicinski troškovi povezani s gojaznošću premašiće bilion dolara do 2025. godine.
Gojaznost u Crnoj Gori – stanje i izazovi
Istraživanje o uhranjenosti sedmogodišnjaka u Crnoj Gori iz 2022. godine pokazalo je da oko 40% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost.
"Isto tako, istraživanje o ishrani (MONS) sprovedeno iste godine pokazalo je da oko 50% žena starosti 15 do 49 godina ima obim struka veći od 80 cm, što je jedan od značajnih indikatora gojaznosti", navode iz IZJ
Na razvoj gojaznosti utiču, navode iz IJZ, brojni faktori, uključujući: genetske predispozicije, porodične i društvene okolnosti, životnu sredinu i način ishrane, mentalno zdravlje i dostupnost brze hrane
"Gojaznost je glavni faktor rizika za brojne nezarazne bolesti, uključujući: dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, hipertenziju, moždani udar i maligne neoplazme", navode iz IJZ.
Uprkos, kako navode iz IJZ, ozbiljnim zdravstvenim posljedicama, stigmatizacija osoba koje žive s gojaznošću i dalje je prisutna, često onemogućavajući pravovremeni pristup adekvatnom liječenju.
Rješenja za prevenciju gojaznosti
Za efikasno suzbijanje gojaznosti neophodan je sveobuhvatan pristup, koji uključuje mjere na društvenom i individualnom nivou.
Pojašnjavaju i šta društvo može da učini.
"Ograničiti marketing hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli, naročito usmjeren ka djeci. Proizvodjači hrane mogu unapredjenjem recepture smanjiti sadrzaj masti, šećera i soli. Ugostitelji da smanje porcije. Oporezovati šećerna pića i podsticati konzumaciju zdravih namirnica. Stvarati sigurne prostore za fizičku aktivnost (pješačke zone, biciklističke staze). Edukovati stanovništvo o zdravim prehrambenim navikama od najranijeg uzrasta", navode iz IJZ.
Navode i šta pojedinac može da učini.
"Konzumirati izbalansirane obroke – povećati unos voća, povrća i cjelovitih žitarica, a smanjiti prerađenu hranu i slatka pića. Kontrolisati veličinu porcija – koristiti manje tanjire i izbjegavati prejedanje. Piti dovoljno vode – zamijeniti slatke napitke vodom ili biljnim čajevima. Održavati kvalitetan san – nedostatak sna može povećati apetit i dovesti do prejedanja. Biti fizički aktivan – minimum 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično za odrasle i 60 minuta dnevno za djecu. Upravljati stresom – smanjiti emocionalnu ishranu kroz jogu, meditaciju i relaksaciju. Redovno pratiti zdravstveno stanje – godišnji pregledi pomažu u ranom prepoznavanju rizika. Edukacija – informisanost o rizicima gojaznosti pomaže u donošenju zdravijih odluka", navode iz IJZ.
Navode i kako Institut za javno zdravlje Crne Gore doprinosi borbi protiv gojaznosti.
"Institut za javno zdravlje Crne Gore sprovodi niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju i kontrolu gojaznosti, uključujući: praćenje trendova gojaznosti kroz istraživanje o dječijoj gojaznosti (u saradnji sa SZO). izradu strateških dokumenata i vodiča za ishranu predškolske i školske djece (dostupno na sajtu). Savjetovanje i edukacija stanovništva – posebna pažnja posvećena djeci, trudnicama i osobama s hroničnim oboljenjima kroz rad ambulante za pravilnu ishranu. Monitoring sadržaja hrane značajnih za gojaznost (so, trans masti) u saradnji s Upravom za bezbjednost hrane. Saradnju s vladinim i nevladinim sektorom kako bi se zaustavio i preokrenuo trend gojaznosti", navode iz IJZ.
Poziv na multisektorsku akciju
Gojaznost, ističu iz IJZ, nije samo zdravstveni problem – to je društveni izazov koji zahtijeva multisektorski pristup.
"Zdravstveni sektor ne može sam riješiti ovaj problem – potrebna je koordinacija između obrazovanja, poljoprivrede, prehrambene industrije, urbanizma, sporta i medija. Institut za javno zdravlje organizuje Okrugli sto sa predstavnicima različitih sektora kako bi se naglasila važnost zajedničkog djelovanja u prevenciji gojaznosti.
Prepoznavanjem gojaznosti kao kompleksnog zdravstvenog problema, ali i šireg društvenog izazova, i preduzimanjem konkretnih mjera, možemo značajno smanjiti njen uticaj na zdravlje i kvalitet života svih građana", navode iz IJZ.
