1. Alkohol
Alkohol mijenja nivo serotonina i drugih neurotransmitera u mozgu, što može pojačati simptome anksioznosti. Kada učinak alkohola nestane, osjećaj tjeskobe može postati još izraženiji. Umjerena konzumacija, odnosno jedna do dvije čaše dnevno, obično je sigurna ako vam lijekar to odobri. Umjesto toga razmislite o bezalkoholnom pivu. U društvu dobra alternativa alkoholu mogu biti i kokteli bez alkohola ili gazirana voda s aromatičnim dodacima.
2. Kofein
Iako jutarnja kafa može biti prijatan ritual, kod osoba sklonih anksioznosti može pogoršati simptome. Visoke doze kofeina mogu uzrokovati glavobolje, napada panike i pojačanu zabrinutost. Osim u kafi, kofein se nalazi i u čaju, čokoladi te nekim lijekovima, piše Healthline. Umjesto toga, možete probati umirujuće biljne čajeve poput mente, lavande ili matičnjaka koji nemaju kofeina.
3. Dodani šećeri
Dodani šećeri mogu pridonijeti anksioznosti jer uzrokuju nagle skokove i padove šećera u krvi, što može dovesti do razdražljivosti i tjeskobe. Studija iz 2018. pokazala je da unos prekomjerne količine šećera smanjuje proizvodnju dopamina, što negativno utiče na raspoloženje. Osim u slatkišima, dodani šećeri skrivaju se u kečapu, prelivima za salatu, umacima i žitaricama za doručak.
4. Rafinirani ugljeni hidrati
Rafinirani ugljeni hidrati, poput bijelog brašna, tjestenine, bijele riže i gaziranih pića, povezani su s većim rizikom od anksioznosti i depresije. Studije pokazuju da ishrana bogata rafiniranim žitaricama može povećati osjećaj tjeskobe. Umjesto toga, jedite cjelovite žitarice, hljeb i tjesteninu od smeđe riže, kinoje ili heljde.
