"Ministarstvo prosvjete nije slalo nikakav dopis prosvjetnim ustanovama", kazala je Anteni M Jakšić-Stojanović.
Podsjetimo, prema pisanju medija, Fondacija „Bjelopavlićki učitelji 1916.“ tražila je od prosvjetniih ustanova podatke o ravnopravnoj upotrebi latinice i ćirilice, te da precizno obrazlože, ako ne koriste ravnopravno ćirilicu - iz kojih je to razloga.
21
Antena M piše da prema njenim nezvaničnim saznanjima 13 pitanja koja su navedena u dopisu nijesu formulisana u skladu sa Zakonom, pa prosvjetne ustanove nijesu u obavezi da odgovore na njih.
Dodaju da se Fondacija „Bjelopavlićki učitelji 1916.“, poziva na mišljenje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda iz 2017. godine, u kom je Srpski nacionalni savjet podnio pritužbu zbog navodnog kršenja Ustavom garantovane ravnopravnosti ćiriličnog pisma.
Ta NVO Fondacija nije, međutim, uočila da Zaštitnik ljudskih prava i sloboda nije prihvatio pritužbe Srpskog nacionalnog savjeta, piše Antena M.
"...U vezi sa tim, Zaštitnik najprije ukazuje da ćirilično pismo predstavlja dio nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta ne samo srpskog naroda, već i crnogorskog naroda i drugih naroda čiji jezik ima zajedničku lingvističku osnovu, a koji ćirilicu koriste, odnosno mogu koristiti kao jedno od pisama svog jezika. Saglasno tome, zabrana diskriminacije lica odnosno grupe lica na osnovu pisma koje su koristili ili koriste u funkciji je njihove zaštite od nejednakog tretmana kojim bi mogli biti izloženi na osnovu ovog svog ličnog svojstva. Konsekventno tome, eventualno kršenje zabrane diskriminacije po ovom osnovu predstavljalo bi diskriminaciju na osnovu posebnog ličnog svojstva – pisma koje lice, odnosno grupa lica koristi, a sa kojim se oni sami identifikuju (interna identifikacija) i sa kojim ih drugi identifikuju (eksterna identifikacija). Pismo koje lice, odnosno grupa lica koristi može se javiti kao osnov diskriminacije nezavisno od njihove nacionalne pripadnosti, etničkog porijekla ili bilo kog drugog ličnog svojstva. Upravo zato se i ne može prihvatiti tvrđenje iznijeto u pritužbi da 'izopštavanje ćiriličnog pisma iz državnog i administrativnog komuniciranja dovodi do diskriminacije srpskog naroda u Crnoj Gori' ", piše u zaključnoj ocjeni Ombudsmana.
U drugom mišljenju (01-717/2017-p) na koje se poziva navedena NVO Fondacija iznešena je 21 zaključna ocjena, a neke od njih su:
15. Primjećuje se da su na sajtu Škole, na kojem se nalaze razne i korisne informacije zastupljena oba pisma, što Zaštitnik pozdravlja. Na odjeljku sajta E-knjige, nalaze se brojna književna djela poznatih književnika, koja se koriste u nastavi i koja su prikazana i ćirilicom i latinicom.
16. Ustavna garancija ravnopravosti ćiriličnog i latiničnog pisma sadržana je u odredbi člana 13 st. 2 Ustava Crne Gore, kojom je propisano da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni, što podrazumijeva da su u Crnoj Gori oba pisma matična i da ni jedno od njih nema karakter pomoćnog pisma. Oba dakle imaju isti dignitet. Takvo ustavno određenje je razumljivo, jer su ćirilica i latinica kao dva tradicionalna pisma, dio kulturnog bogatstva Crne Gore i sastavni dio slojevitog identiteta na prostoru Crne Gore.
U dopisu Fondacije „Bjelopavlićki učitelji 1916.“, koji je pored prosvjetnih ustanova dostavljenim i, kako saznaje Antena M, zdravstvenim ustanovama pozivaju se na dvije presude Višeg suda u Podgorici od kojih je jedna presuda odbijena, a druga djelimično usvojena.
Presude možete pogledati na ovom linku: Presuda 1, Presuda 2.
Podsjećamo, prema javno dostupnim informacijama Manojle Krsmanović je profesor u Pravoslavnoj gimnaziji „Sveti Sava“ u Podgorici. Krsmanović je na protestnom skupu ispred Vlade, 23. maja, zbog najave da će Crna Gora podržati Rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici kazao da je došao na protest da „pokaže otpor prema odluci koju donosi Vlada Crne Gore“, jer vjeruje da je ona „direktno uperena protiv Srbije, Republike Srpske i srpskog naroda sa ciljem da se RS proglasi genocidnom tvorevinom i ukine njeno postojanje koje je zagarantovano Dejtonskim sporazumom“.
