Baština

Biseri crnogorske kulturne baštine

Jedinstven ambijentalno arhitektonski spoj: Crkva Sv. Kuzme i Damjana (Muo)

Složen kompleks koji čini barokna crkva sa starijom srednjovjekovnom, nastao vještim korišćenjem konfiguracije terena i danas svjedoči o graditeljskom umijeću lokalnih graditelja

Jedinstven ambijentalno arhitektonski spoj: Crkva Sv. Kuzme i Damjana (Muo) Foto: PA
Ivan KERN
Ivan KERNAutor
Portal AnalitikaIzvor

Stara muljanska župna Crkva Sv. Kuzme i Damjana sagrađena je na padini Vrmca, 200 m iznad obale. Posvećena je Sv. Kuzmi i Damjanu, a spominje se arhivski prvi put 1262. godine. Crkva je zaštićeno kulturno dobro sakralne arhitekture od 1955. godine.


Današnja crkva podignuta je 1778. godine uz ostatke znatno starije, iz 13. vijeka, koja je pretvorena u sakristiju. U podu crkve je i nekoliko vrlo starih grobnica. Naime, prilikom izgradnje nove crkve, kada je stara pretvorena u sakristiju, nekropola ispred nje uklopljena je u pod mlađe građevine čiji ostaci su vidljivi i danas. 

kuz2

Već i sama lokacija, visoko u brdu, uz ostatke starijih kuća gdje je prvobitno bilo naselje, govori o značajnoj istorijskoj i ambijentalnoj vrijednosti objekta.

Od obale do crkve dolazi se pješačkom ulicom – stepeništem. Ulica je oivičena ogradnim zidovima i međama u suvozidu i sama po sebi ostavlja utisak majistorskog obilježavanja ambijenta pored mora.

Crkva je izdužene pravougaone osnove, s ulazom i preslicom za zvono na sjevernoj strani i sakristijom na južnoj. Zvonik na preslicu ima otvore za tri zvona. Postoji i ulaz na istočnoj fasadi, kamenim stepeništem povezan sa crkvenim dvorištem. Iznad portala s kamenim okvirom i profilisanim vijencem je rozeta s rešetkom od kovanog gvožđa, a bočno po jedan polukružno završen prozor. Crkva je građena od lokalnog kamena, a dvovodni krov je pokriven kanalicom.

kuz3

U unutrašnjosti, crkva je zasvedena plitikim lučnim svodom. Sakristija je preko uskog zasvedenog prolaza povezana sa naosom. Kako smo već naveli, u okviru poda izvedenog od velikih kamenih ploča grube obrade nalazi se nekoliko starih grobova.

U literaturi se može pročitati da se na površinama zidova i svoda sakristije uočavaju tragovi slikarstva za koje se pretpostavlja da potiče iz vremena gradnje mlađe crkve.

Poslije zemljotresa 1979. godine Crkva nije sanirana i konzervatorski tretirana. Tek su u novije vrijeme na crkvi vršeni sanacioni radovi svoda i krovne konstrukcije. Poslije izgradnje nove župne crkve Pomoćnice kršćana, crkva dugo nije bila u sakralnoj funkciji. 

Tako da je nakon ovih posljednjih radova vršenih uz nadzor tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore i Regionalnog zavoda Kotor crkva ponovno stavljena u funkciju 26. septembra 2011. godine. Takođe, nisu vršena ni arheološka istraživanja koja bi mogla dati mnogobrojna svjedočanstva o arhitekturi i životu ljudi ovog kraja.

U Crkvu Sv. Kuzme i Damjana su 1810. godine iz Venecije donesene mošti Blaženog Gracije, koji je rođen u ovom ribarskom mjestu 1438. godine, a umro u Veneciji 1508. godine. Škrinja sa moštima je postavljena na oltar, ranije njemu posvećen. 

Poslije izgradnje nove župne crkve Pomoćnice kršćana mnoge vrijedne relikvije koje su čuvane u staroj župnoj crkvi tada su prenesene u novu, među kojima i škrinja u kojoj su pohranjene mošti blaženog Gracije.

Staroj crkvi su pripadala i dva kipa Kuzme i Damjana (sada takođe u crkvi Pomoćnice kršćana), škrinja u kojoj su pohranjene mošti blaženog Gracije, urađena u srebru, i zbirka od preko 150 zavjetnih pločica posvećenih njemu.

Iz svega navedenog se vidi da kompleks Crkve Sv. Kuzme i Damjana, formiran od 13. do kraja 18. vijeka, svjedoči o načinu života i istoriji ljudi sa tih prostora pa i šire.

Složen kompleks koji čini barokna crkva sa starijom srednjovjekovnom, nastao vještim korišćenjem konfiguracije terena i danas svjedoči o graditeljskom umijeću lokalnih graditelja i predstavlja izuzetnu arhitektonsku vrijednost. Dok je položaj iznad mora, u očuvanom okruženju, sa prilaznom ulicom, čini vrijednom ambijentalnom cjelinom bokokotorskog zaliva.


Tekst je kreiran uz pomoć sredstava za pluralizam medija Ministarstva kulture i medija dodijeljenjih Portalu Analitika za teme po projektu za konkurs

Portal Analitika