Manastir Župa, sa crkvom posvećenom Sv. Luki, nalazi se nedaleko od Nikšića, ispod Vodačkog vrha u Župi nikšićkoj. Vrijeme gradnje nije poznato, ali ga narodna tradicija veže za srednji vijek.
Rješenjem o proglašenju zaštićenog spomenika kulture od 23. avgusta 1993. godine Manastir Župa se vodi kao zaštićeno kulturno dobro crnogorske sakralne arhitekture. Mada, kako ćete moći pročitati, to mu nije pomoglo da izbjegne mnogobrojne nestručno izvedene prepravke od strane SPC koje traju i danas.
Manastir Župa više puta je stradao od Turaka, a posebno 1853. godine u pohodu Omer-paše na Crnu Goru, kada su mu zapaljeni i crkva i konaci. Sadašnju Crkvu Sv. Luke podigao je knjaz Nikola Petrović 1881. godine kao jednobrodnu građevinu sa poprečnim transeptom, koji se završava plitkim pijevnicama dajući osnovi krstast oblik.
U crkvi se nalazi ikonostas iz vremena gradnje crkve, odnosno iz 1881. godine. Kao i na mnogim manastirima u Crnoj Gori gdje se nalazi SPC i ovdje se njeno građevinsko djelovanje može vidjeti, što bi rekli, iz daleka. Naravno, građeno je bez dozvola i mišljenja nadležnih službi zaduženih za brigu o crnogorskim kulturnim dobrima. Kako tada tako i danas.
U jugozapadnom uglu Manastira Župa vidljive su novogradnje izvedene neprimjerenom sanacijom i dogradnjom konaka. Stari konaci nadzidani su za jedan sprat, a na južnoj strani prošireni dozidanim novim konakom i pokriveni bakarnim limom. Zidovi su urađeni od betonskih blokova obloženih kamenom.
Kao da je sve to bilo malo, danas se Manastiru Župa, zadužbini kralja Nikole, sprema još jedno „uljepšavanje” i „postarivanje“ od strane SPC.
Naime, danas se intenzivno radi na oslikavanju fresaka u Crkvi manastira Svetog Luke u Župi Nikšićkoj. Freskopisac iz, zamislite, Bjelorusije kao što možete vidjeti na fotografijama koje objavljuje Portal Analitika daleko je odmakao u radu. Pun slikarskog nadahnuća.
Tako da ne bi trebalo da se začudimo ako kroz neku godinu otkrijemo da baštinimo i tradiciju ovdje nadaleko čuvene Bjeloruske slikarske škole. Posebno u Nikšiću.
Pošto je Manastir Župa zaštićeno kulturno dobro crnogorske sakralne arhitekture i kao takvo potpada pod Zakon o kulturnim dobrima Crne Gore, koje uzgred rečeno SPC uporno nastavlja da ne poštuje, prenijećemo nekoliko stavova iz zakona u kojima se govori zašto ne bi smjelo ovako da se postupa i radi na crnogorskim sakralnim spomenicima.
Zakon kaže:
- Kulturna dobra, kao valorizovani dio kulturne baštine od opšteg interesa, štite se u skladu sa ovim zakonom i međunarodnim propisima, bez obzira na vrijeme, mjesto i način stvaranja, porijeklo, u čijem su vlasništvu i na njihov svjetovni ili vjerski karakter.
- Zaštita kulturnih dobara je od javnog interesa.
- Zaštitu, kao i kulturno dobro, imaju i zaštićena okolina nepokretnog kulturnog dobra, predmet koji sa nepokretnim kulturnim dobrom čini istorijsku, umjetničku, vizuelnu ili funkcionalnu cjelinu, objekat u kojem se trajno čuvaju ili izlažu pokretna kulturna dobra,
-Crna Gora je dužna da obezbjeđuje zaštitu i očuvanje svih kulturnih dobara koja se nalaze na njenoj teritoriji, uključujući unutrašnje vode i teritorijalno more, kao i da se stara o zaštiti i očuvanju dobara koja se nalaze u inostranstvu, ako su od značaja za njenu istoriju ili kulturu.
- Vlasnici i držaoci kulturnih dobara, uključujući i vjerske zajednice, dužni su da čuvaju, poštuju, održavaju i pravilno koriste kulturna dobra koja posjeduju.
-Niko nema pravo da:
1) vrši bilo koju radnju kojom se može prouzrokovati šteta na kulturnom dobru;
2) ošteti, uništi ili prisvoji kulturno dobro;
3) kupi, primi u zalogu ili na drugi način pribavi, prikrije ili stavi u promet kulturno dobro za koje zna ili je mogao znati da je stečeno na nezakonit način…. i tako dalje.
Nažalost, ništa se od ovoga ne može prepoznati u činjenju i ponašanju SPC u odnosu na crnogorska kulturna dobra evo već tri decenije. I očigledno nemaju namjeru da pored svih verbalnih ekvilibristika počnu da žive i rade po zakonu koji važi za sve građane Crne Gore. Za njih izgleda ne postoje crnogorski zakoni, nadležne službe, zaštićena kulturna dobra…
