Prvobitna Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije sagrađena je 1410. godine, o čemu svjedoči sačuvani natpis uklesan u kamenu, koji potiče sa srednjovjekovne crkve. Međutim ni starost ni mnogobrojna ostala kulturna blaga nisu joj pomogla da zavrijedi više pažnje.
Danas je ovaj vrijedan kulturno istorijski objekat još uvijek nezaštićeno kulturno dobro.
Župna Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije nalazi se u centralnom dijelu Gornje Lastve sa kojeg se pruža pogled na tivatski zaliv. Crkva se nalazi u sklopu kompleksa koji, osim crkve sa sakrisijom, čine crkvena kuća i ograđeno dvorište. Dvorište je popločano, a oko njega je kameni ogradni zid.
Crkva je izdužene osnove, sa pravougaonim apsidom i ulazom i preslicom
za zvono. Na sjeverozapadnoj strani je dograđena sakristija.
Već smo rekli da je prvobitna Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije sagrađena je 1410, o čemu svjedoči sačuvani natpis uklesan u kamenu, koji potiče sa srednjovjekovne crkve. Kako se može pročitati u literature, najstarija crkva je vjerovatno imala dva traveja i pravougaonu apsidu.
Današnji oblik dobila je dograđivanjem 1715. i 1848. godine. Postoje zapisi da je crkva produžena 1715. godine, a u obnovi 1848. godine ponovo je produžena, izveden je nov ulazni portal i preslica za zvono, restauriran je enterijer.
Interesantno je da su prilikom obnove crkve Gospe od Škrpjela, sredinom 19. vijeka, mještani Gornje Lastve otkupili 1863. stari oltar iz peraške crkve za crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije, koji je i danas jedan od njenih vrijednih ukrasa.
Ulazni portal ima barokni prelomljeni timpanon. Iznad portala je bogato dekorisana osmolisna rozeta. Preslica za zvono ima tri otvora, završava se baroknim elementima.
U crkvi se nalaze tri oltara. Centralni barokni oltar, bogato dekorisan polihromnim kararskim mermerom, djelo je venecijanskih majstora.
Rađen je 1720. godine za crkvu Gospe od Škrpjela kod Perasta. Na oltaru je uz grb Perasta i zapis na latinskom „Pobožna opština podiže na jednodušnu želju...“. Na oltaru su dva kipa: sv. Nikola i sv. Vlaho. Bočni, južni oltar je posvećen Gospi od Rozarija, a sjeverni Sv. Josipu.
Crkva je bogato dekorisana u unutrašnjosti i puna je vrijednih pokretnih kulturno istorijskih predmeta koji zajedno sa njom čine vrijednu funkcionalnu cjelinu.
Najvrednija je svakako Pala sa prikazom Rođenja Bogorodice.
Na glavnom oltaru se nalazi Pala sa prikazom Rođenja Bogorodice, ulje na platnu, iz 18. vijeka, slikara Gaspara Dizianija (1689-1767) za koju se kaže da je jedna od najboljih baroknih slika s prikazom Bogorodice u Boki Kotorskoj.
Slika je kulturno dobro. Konzervatorsko restauratorski radovi izvedeni su u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika u Kotoru, tako da je danas vrijedan ukras ove crkve zajedno sa glavnim oltarom izvanredne majistorske izvedbe.
Može se reći da ovaj kulturno istorijski sakralni objekat sa svojim transformacijama i dogradnjama od 15. do 19. vijeka i bogatim kulturnim fondom zaslužuje više pažnje kako bi nastavio da svjedoči o istoriji, načinu života i razvoju društva i ljudi ovog podneblja. A ne da bude nezaštićeno kulturno dobro.
Tekst je kreiran uz pomoć sredstava za pluralizam medija Ministarstva kulture i medija dodijeljenjih Portalu Analitika za teme po projektu za konkurs
