Arheološko nalazište - kulturno dobro Velje Ledine predstavljala je helenistička nekropola, koja se nalazila u ataru zetskog sela Gostilj. Arheološka iskopavanja nekropole, poznate pod nazivom Gostilj ili Velje Ledine, sprovedena su tokom 1956. i 1958. godine.
Na prostoru na kojem su obavljena arheološka istraživanja, posljednjih decenija je vađen šljunak i nakon toga su nastale depresije, zatrpavane uglavnom otpadom. Danas nema oznake na mjestu gdje se nalazila nekropola - postoji deponija smeća i makadamski put, odnosno može se konstatovati da ovo kulturno dobro ne postoji.
Labeatska nekropola u Gostilju (III-II vijek p.n.e.) je čuveno arheološko nalazište i van granica Crne Gore. Otkriveno još 1956. godine, na njemu su pronađeni brojni nalazi u grobovima: helenistička grnčarija, nakit, oružje i novac, koji pružaju značajne nalaze o stepenu helenizacije Ilira u bazenu Skadarskog jezera.
Pronađeni brojni predmeti prilikom arheoloških istraživanja čuvaju se većinom u JU Muzeji i galerije Podgorice i predstavljaju okosnicu arheološke zbirke. Pronađeni predmeti su ostali reper prema kome se druga istraživanja upravljaju u istraživanjima istorije ilirskog plemena Labeata.
Sistematskim arheološkim istraživanjem je u potpunosti tretirana nekropola sa 130 grobova, uglavnom inhumiranih pokojnika. U grobnim konstrukcijama se nalazio veliki broj priloga helenističke provinijencije, izrađenih od različitih vrsta materijala: keramičke posude i nakit, a u muškim grobovima i oružje.
Istraživači su utvrdili da se radi o nekropoli ilirskog plemena Labeati, koje je u III i II vijeku p.n.e, naseljavalo oblast bazena Skadarskog jezera. Rezultati istraživanja su publikovani, mada su ovi nalazi i danas predmet interesovanja stručnjaka, a naročitu pažnju izaziva ikonografija ilirskih pojasnih ploča koje su tu pronađene.
Pored nekropole Velje Ledine, u ataru sela Gostilj, postoje i druga nalazišta sa ostacima materijalnih tragova prethodnih vjekova. Sjeverno, uz istraženu nekropolu, nalazi se manja grobljanska crkva ispred koje je veći kameni kapitel, isklesan u korintskom stilu, antičke provinijencije.
Mještani ukazuju da je crkva podignuta na temeljima starijeg hrama iz XIII vijeka, a da je antički kapitel donijet iz Duklje. Kapitel se na osnovu dimenzija, stila izrade i vrste kamena može dovesti u vezu sa objektima i kapitelima pronađenim na nalazištu Duklja.
U literaturi se nalaze podaci, da se u zaseoku Donji Gostilj nalazi jedan koritasti kamen na kojem je vidljiv latinski natpis, što upućuje na mogućnost postojanja građevina iz rimskog perioda.
Od lokalnog stanovništva se moglo saznati, da su prilikom poljoprivrednih radova u blizini nekropole, mještani pronašli fragment mermerne skulpture na kojoj se jasno uočavala predstava delfina. U pitanju je veća mermerna skulptura, na kojoj je predstavljeno antičko božanstvo sa delfinom pored njegovih nogu. Danas nije poznato gdje se predmet sada nalazi.
Može se reći da danas ovo kulturno dobro ne postoji. Na prostoru na kojem su obavljena arheološka istraživanja, poslednjih decenija je vađen šljunak i nakon toga su nastale depresije koje su popunjavane uglavnom otpadom. Sada je na mjestu gdje se nalazila nekropola prisutna deponija otpada i makadamski put.
Pošto se nakon arheoloških istraživanja, istraženi prostor bez ostataka objekata tretira kao slobodna površina, stručnjaci su bili mišljenja da nije bilo potrebno štititi ovaj dio nalazišta. Iako je nekropola najvjerovatnije u potpunosti istražena, mještani na susjednim parcelama pronalaze brojne fragmente keramike, pa je za očekivati da se u susjedstvu nekropole nalazilo naselje. Iz ove činjenice proizilazi i obaveza daljeg istraživanja i čuvanja odnosno zaštite.
Briga o očuvanju kulturne baštine ne bi smjela da bude samo obaveza nadležnih ustanova kulture, već je to moralni zadatak čitavog društva, koje tek kada prepozna značaj kulturne baštine može da stvara uslove za njeno očuvanje.
Svako ko dođe da obiđe ovo značajno nalazište na crnogorskoj arheološkoj mapi - ostaće zatečen. Na stranu to da ono nije obilježeno kako u turističkim, tako ni na lokalnim mapama.
Zahvaljujući trenutnoj nezavidnoj situaciji, svaki namjernik bi prošao pored nalazišta kao pored deponije, jer najvjerovatnije ne bi mogao povezati postojeću deponiju sa nacionalno vrijednim arheološkim nalazištem.
