Na prezentaciji Programa podsticajnih mjera za poljoprivredu i ruralni razvoj Glavnog grada za 2025. godinu ukazano je predstavnicima Glavnog grada da se u dokumentu apostrofiraju NVO, a Budimir Mugoša je naglasio da ne bi smjele NVO finansiraju iz agro budžeta Glavnoj grada.
Da bi se apliciralo za sredstva iz agro budžeta, kako je kazao u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, inženjer agronomije i poljoprivredni proizvođač Budimir Mugoša, osnovni uslov je da taj neko ko aplicira, ističe on, bude registrovan kao, kako tvrdi, poljoprivredno gazdinstvo.
"Ja sam ubijeđen da ne postoji nijedna nevladina organizacija u Crnoj Gori koja je registrovana kao poljoprivredno gazdinstvo, jer su one neprofitabilne, a ne da imaju gazdinstva. To je prvi uslov da bi one mogle da dobiju sredstva", kazao je Mugoša.
Nevladine organizacije koje se bave poljoprivredom i drugim važnim društvenim pitanjima moraju, poručuje Mugoša, biti finansirane, i to je regulisano Zakonom o finansiranju nevladinih organizacija, i one se javljaju na razne konkurse.
"Ja sam ubijeđen i kao čovjek koji je bio ministar, državni sekretar, i koji je poljoprivrednik da NVO koje se bave pitanjima poljoprivrede, ovdje mislim da udruženja i klastere koji su registrovani kao NVO,da ne postoji drugi način da oni artikulišu svoje probleme prema lokalnoj ili državnoj vlasti, i one treba da postoje i treba da se finansiraju iz budžeta, da li glavnog grada, ili države. Ja sam ovdje apostrofirao, zato što sam ja neko ko je bio ministar optužen jer sam jednoj NVO uplatio sredstva da onu jedno studijsko putovanje, odnosno da prisustvuju Evropskoj skupštini vinara i vinogradara, to je nacionalno udruženje, to je najveće udruženje, oni su uz pčelare najorganizovaniji u Crnoj Gori, oni su od 2012.godine kad smo imali dva registrovana vinara došli do preko 150. Imamo preko 100 vinarija u Crnoj Gori", rekao je Mugoša.
Nevladine organizacije treba da se, poručuje Mugoša, finansiraju iz posebnog, a ne agro budžeta, zato što oni ne ispunjavaju osnovni uslov nijesu registrovana poljoprivredna gazdinstva
Budžet Glavnog grada opredjeljen za poljoprivredu je mnogo veći, objašnjava Mugoša, njega usvaja Skupština Glavnog grada, ističe on, dok mjere za realizaciju podrške iz budžeta, dodaje on, usvaja gradonačelnik.
"Ovih 805.000 eura u odnosu na 100.000 i nešto od prošle godine je ogromni pomak. Međutim, tu postoje određena tehnička i pravna pitanja, a na kraju i suštinska pitanja koja problematizuju ovu stvar. Prva stvar je da su to relativno mala sredstva za ozbiljne proizvođače, 100, 200 ili 300 eura su mala sredstva. Intencija svih vlasti je da do tih sredstava dođe što veći broj ljudi. Ne možete vi od druge privredne grane od koje država živi praviti socijalne programe, za socijalne programe država treba da ima druge stvari, da pomogne ljudima. Ovdje govorimo da pomognemo profesionalizaciji, da ljudi žive od tog svog rada", istakao je Mugoša.
Bivši ministar je problematizovao i mjeru za pčelare u kojoj se navodi da ako je pčelar član nekog udruženja i ima gps u pčelinjaku dobiće, podsjeća on, osam eura po košnici, a ako nije dobiće, kako kaže, dva eura, i ako se bude institiralo na takvoj mjeri on će pokrenuti podnijeti, poručuje, ustavnu žalbu.
"Druga stvar kaže da će Glavni grad obilježavati košnice. Ne može da obilježava ni lokalna zajednica, ni udruženje pčelara. Zakon o identifikaciji obilježavanja domaćih životinja vrlo precizno kaže da tu evidenciju mora da vodi Ministarstvo poljoprivrede, oni nemaju pravo na to, nema nikakvu pravnu valjanost. Taj gps košta 200, 300 eura, da li će ga neko ima 20 košnica staviti. Ima edna fina izreka koja kaže vidjela žaba konji da se kuju pa i ona digla nogu, e tako je i ova mjera", naglasio je Mugoša.
Očekivao je, cijeni Mugoša, da će biti konsultovan u kreiranju programa za agrobudžet, a kad su prezentovane mjere, ističe on, tada je već bilo kasno.
"Malo je ljudi koji se bave agrarnom politikom. Ljudi se bave poljoprivredom, to je druga priča, uzmu to što ih sljeduje, a ne gladaju da li je to usaglašeno sa Evropskom direktivom, sa Zakonom o veterinarstvu, Zakonom o poljoprivredi, njih to u principu ne interesuje, i ne treba, ja ih potpuno razumijem. Tako su ubacili neke mjere,i to je prilično problematično", navodi Mugoša.
Ovoga puta su, ističe, dali 805.000 eura, tako da će, poručuje, biti bolje nego prošle godine.
"Ali moja namjera je uvijek da se sad popravi to. Oni su na svaku moju primjedbu rekli pa vidjećemo.za iduću godinu, i to je prilično veliki problem, jer poljoprivredom se bave stariji ljudi, tako da je pitanje da li mogu oni čekati ta neka bolja vremena. U Skupštini glavnog grada je zamjenik gradonačelnika bivši, moj kolega, inače, inženjer, rekao da ne zamaramo Skupštinu pričom o poljoprivredi, i to je najveća istina, i najbolja rečenica koja je izgovorena o poljoprivredi u Crnoj Gori. Ljudi smatraju priču o poljoprivredi zamaranjem, društveni status poljoprivrednika je tako loš da se čak u Skupštini kada govorimo o njoj moramo izviniti ljudima zašto pričamo o njoj", zaključio je Mugoša.
