Ligu danas čine 22 članice, iako je učešće Sirije suspendovano od novembra 2011. godine kao posljedica represije vlade tokom građanskog rata.
Glavni cilj Lige je „približavanje odnosa među zemljama članicama i koordinacija međusobne saradnje, čuvanje njihove nezavisnosti i suvereniteta, kao i diskutovanje poslova i interesa arapskih zemalja na opšti način“.
Kroz institucije kao što su Edukativna, kulturna i naučna organizacija Arapske lige (ALECSO) i Savjet arapskog ekonomskog jedinstva (CAEU), Arapska liga pruža političke, ekonomske, kulturne, naučne i socijalne programe osmišljene u cilju promocije interesa Arapskog svijeta.
Liga ima i funkciju foruma za zemlje članice radi koordinacije pozicija njihovih politika, razmatranja stvari od opšteg značaja, smirivanja arapskih nesuglasica i ograničavanja konflikta kao što je libanska kriza 1958. godine.
Takođe, služi kao platforma za skiciranje i zaključivanje mnogih važnih dokumenata koji promovišu ekonomsku integraciju. Primjer za to je Povelja o zajedničkoj arapskoj ekonomskoj akciji, koja izlaže principe privrednih aktivnosti u regionu.
Svaka zemlja članica ima pravo na samo jedan glas u Savjetu Lige, a odluke su važeće samo za države koje su direktno glasale za određene prijedloge. Svrhe Lige 1945. godine su bile osnaživanje i koordinacija političkih, kulturnih, ekonomskih i socijalnih programa članica, kao i posredstvo u međusobnih sporovima ili sporovima sa trećom strankom.
Potpisivanje ugovora o Zajedničkoj odbrani i ekonomskoj saradnji 13. aprila 1950. godine obavezalo je potpisnike da vrše koordinaciju mjera vojne odbrane.