Nova rezidencija crnogorskog gospodara Petra II Petrovića Njegoša naziv je dobila po prvom bilijaru koji je donijet na Cetinje, a koji je bio omiljena igra mnogih vladičinih gostiju.
Biljarda je podignuta po savjetu ruskog diplomate Jakova Ozereckovskog i po njegovom nacrtu, novcem koji je crnogorski vladika donio iz Rusije, nakon posjete Carevini 1837. godine.
Osnovni arhitektonski koncept Biljarde odgovara izgledu srednjovjekovnog zamka. Izdužena pravougaona kamena građevina na sprat, izuzetno skromne obrade, pokrivena olovom, ograđena je visokim kamenim zidom sa okruglim kulama na uglovima i kapijama na svakoj strani.
Za vrijeme kad je podignuta zgrada je impresivno izgledala, dužine 72,4 i širine 7,5 metara, sa 11 prostorija u prizemlju i 14 na spratu. Određen broj prostorija Njegoš je koristio za svoje lične potrebe, dok je veći dio bio namijenjen Senatu, perjanicima i drugim državnim organima, kao i za boravak uglednijih gostiju.
U početku se zvala Nova kuća. Za ondašnje prilike na Cetinju bila je ogromna građevina. Ostavljala je utisak zamka sa prostranim dvorištem, ograđenim jakim pravougaonim zidovima, i četiri odbrambene kule na uglovima.
Nakon njene izgradnje, vladikatska uprava se prvi put prostorno izdvojila iz Cetinjskog manastira. Bila je centar političkog života i poslije Njegoševe smrti, kao rezidencija crnogorskih knjaževa, prostor za ministarstva, državne institucije, prve srednje škole...
Više puta je trpjela izmjene, a autentični izgled dobila je ponovo 1951, na stogodišnjicu Njegoševe smrti. Danas se u Biljardi nalazi Njegošev muzej.
