Želite da kontrolišete krvni pritisak? Novo istraživanje Američkog udruženja za bolesti srca (AHA) otkriva da hrana bogata flavonoidima, poput bobičastog voća, vina, jabuka i krušaka, pozitivno utiče na nivo krvnog pritiska. Autori studije, objavljene u naučnom časopisu Hypertension, kojeg izdaje AHA, vjeruju da su ovi nalazi povezani sa uticajem crijevnog mikrobioma.
„Naš mikrobiom u crijevima igra ključnu ulogu u metabolizmu flavonoida kako bi poboljšao kardioprotektivne efekte, a ova studija pruža dokaze koji ukazuju na to da su efekti snižavanja krvnog pritiska dostižni jednostavnim promjenama u svakodnevnoj ishrani“, naveo je vodeći istraživač dr Idin Kasidi sa Instituta za globalnu bezbjednost hrane na Kraljičinom univerzitetu u Belfastu.
Šta su zapravo flavonoidi?
Ova jedinjenja se prirodno nalaze u mnogim voćkama, povrću i drugim sastojcima hrane biljnog porijekla, uključujući čaj, čokoladu sa visokim postotkom kakaoa i vino. Ranije studije su pokazale da su flavonoidi veoma korisni sa aspekta zdravlja. Flavonoidi se razgrađuju u našim želucima uz pomoć mikrobioma ili zdravih bakterija koje se nalaze u digestivnom traktu svake osobe.
Najnovije istraživanje utvrdilo je vezu između crijevne mikrobiote i rizika osobe od kardiovaskularnih bolesti. Na primjer, mikrobiota svake osobe je malo drugačija i ljudi sa kardiovaskularnim oboljenjima obično pokazuju različite sastave crijevnih mikroba u poređenju sa onima koji nemaju takve probleme.
U svijetlu sve većeg broja istraživanja koja se pojavljuju posljednjih godina i ukazuju na to da flavonoidi mogu da pomognu u smanjenju rizika od srčanih oboljenja, autori ove studije su odlučili da utvrde ulogu crijeva u svemu tome. Preciznije, istraživači su proučvali vezu između konzumiranja hrane bogate flavonoidima i njihove veze sa krvnim pritiskom i sa raznovrsnošću mikrobioma u crijevima.
Da bi to učinili, istraživači su angažovali 904 odrasle osobe starosti između 25 i 82 godine za ovaj projekat. Sve osobe su ispitale i izmjerile unos hrane, mikrobiome u crijevima i nivo krvnog pritiska, pored drugih kliničkih i molekularnih fenotipova koji su se odvijali na redovnim kontrolnim pregledima.
Tim je koristio upitnike o ishrani kako bi prikupio informacije o konzumiranju hrane bogate flavonoidima svake godine za 112 različitih namirnica. U međuvremenu, oni su procijenili crijevni mikrobiom grupe prikupljanjem fekalne bakterijske DNK iz uzoraka stolice.
Nakon prestanka konzumiranja hrane tokom noći istraživači su mjerili krvni pritisak svake osobe i to tri puta u intervalima od tri minuta. Uz sve to, naučnici su takođe uzimali u obzir različite aspekte načina života, uključujući pol, godine, da li je osoba pušač ili ne, upotrebu ljekova i fizičku aktivnost. Rezultati su takođe prilagođeni istoriji porodičnih srčanih oboljenja, dnevnim unosima kalorija i vlakana, kao i visini i težini.
Koliko vina je dobro za srce?
Rezultati pokazuju da su ljudi sa najvećim unosom hrane bogate flavonoidima imali i niži sistolni krvni pritisak i veću raznolikost mikrobioma u crijevima u odnosu na one koji su konzumirali vrlo malo hrane bogate flavonoidima. Osim toga, autori studije zaključuju da bi se do 15,2 odsto veze između hrane bogate flavonoidima i krvnog pritiska zaista moglo objasniti raznolikošću crijevnih mikrobioma.
Štaviše, studija procjenjuje da konzumiranje 1,6 porcija bobičastog voća dnevno (jedna porcija iznosi 80 grama) rezultira prosječnim smanjenjem krvnog pritiska od 4,1 mm/Hg. Istraživači navode da otprilike 12 odsto te povezanosti ima veze sa crijevnim mikrobiomom. Takođe, ispijanje 2,8 čaše crnog vina sedmično (125 ml vina po čaši) može sniziti krvni pritisak u prosjeku za 3,7 mm/Hg. Korist za crijevni mikrobiom u ovom slučaju je oko 15 odsto.
Rezultati pokazuju da su ljudi sa najvećim unosom hrane bogate flavonoidima imali i niži sistolni krvni pritisak i veću raznolikost mikrobioma u crijevima u odnosu na one koji su konzumirali vrlo malo hrane bogate flavonoidima
„Naši nalazi ukazuju na to da bi tokom budućih ispitivanja trebalo da budu testirani učesnici prema metaboličkom profilu kako bi se preciznije proučila uloga metabolizma i crijevnog mikrobioma u regulisanju efekata flavonoida na krvni pritisak“, objašnjava Kasidi.
„Bolje razumijevanje visokoindividualne varijabilnosti metabolizma flavonoida moglo bi vrlo dobro da objasni zašto neki ljudi imaju veću korist od kardiovaskularne zaštite od hrane bogate flavonoidima u poređenju sa drugima“, dodao je on.
Istraživački tim napominje, međutim, da ovi nalazi ne bi trebalo da se koriste kao izgovor za konzumiranje više alkohola. Onima koji odluče da popiju malo više vina, istraživači predlažu da se prvo konsultuju sa ljekarom.
Američko udruženje za bolesti srca dodaje da, iako alkoholna pića mogu da budu jedna od komponenti zdrave ishrane, umjerenost je neophodna. Preporučuje se da muškarci ne piju najviše dva alkoholna pića dnevno, a žene ne više od jednog.
