“Izvori su temelj novinarskog posla i restriktivan pristup pravosudnih organa toj vrsti komunikacije je udar na osnovu novinarstva i svake istraživačke price”, kazala je za Portal Analitika direktorica Instituta za medije, Olivera Nikolić povodom targetiranja novinara koji su komunicirali sa bivšim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem.
“Targetiranje novinara/ki je loša poruka svim istraživačkim novinarima koji su namjerni da provjeravaju postupke državnih organa i njihovu verziju istine”, kaže Nikolić i dodaje da je stav tužioca Miloša Šoškića, koji su prenijeli mediji, a niko iz Tužilaštva nije negirao, problematičan i uznemirujući, te da ukazuje da tužilac ne razumije prirodu novinarskog posla.
13Da je riječ o neviđenom skandalu u režiji SDT-a i tužioca Šoškića smatra i novinar i publicista, Šeki Radončić. U izjavi za Portal Analitika podsjeća da je njihovom krivicom sedmoro uglednih javnih djelatnika stavljeno na stub srama i, kako kaže, javno žigosano, bez ijednog dokaza, uz insinuacije da rade za navodni kriminalni klan Milivoja Katnića.
“On plaća najveću cijenu i polako umire u Spužu, jer je, da se ne lažemo, sa Sašom Čađenovićem dokumentovano razobličio rusku zavjeru i pokušaj državnog udara 2016. godine. Da se ovako odvratno pakovanje novinarima i piscima desilo u Njemačkoj ili u SAD, „država bi se tresla“ i veoma brzo bi postupajući tužilac i njegovi šefovi bili smijenjeni i krivično odgovarali. Vjerovatno bi pala i „glava“ ministra pravde. Takve gnusne montaže demokratske države ne praštaju”, tvrdi Radončić.
Vujović: Da li je Katnić opasan samo za novinare koji su kritikovali rad SDT
Generalni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović ističe da je nevjerovatno što su sudije Vrhovnog suda prihvatile ovu argumentaciju i na osnovu nje produžili pritvor Milivoju Katniću.
“Prvo, ne uvažavati se pretpostavka nevinosti bivšeg SDT-a. Zatim se, pod pretpostavkom da je Milivoje Katnić kriminalac, pravi konstrukcija da su kriminalci I svi koji su bili u kontaktu sa njim. Ova konstrukcija, pored toga što je postavljena na neosnovanim premisama, ima i problem što ne daje odgovor na pitanje šta je sa drugim novinarima i medijima koji su takođe imali komunikaciju sa Katnićem. Da li je Katnić opasan samo za novinare i medije koji su imali kritički odnos prema radu specijalnog tužilaštva? Ostali, vjerovatno, imaju “prirodni imunitet” od kriminalnih klanova pa neće podleći uticaju Milivoja Katnića”, kaže Vujović.
Opasno targetiranje novinara
I Nikolić kao neosnovano ocjenjuje targetiranje grupe medija i novinara kao kriminalnih samo zato što su u svom radu komunicirali sa kasnije osumnjičenim specijalnim tužiocem.
“Sama komunikacija sa Katnićem ne dokazuje da je on imao uticaj na novinare/ke, koji/e u svom radu imaju pravo da kontaktiraju različite izvore u prikupljanju informacija od javnog interesa, pod uslovom da to rade na profesionalno častan način, uz pravno dozvoljene metode, te u svrhu javnog interesa. Uznemirujuće je što takvo targetiranje dolazi sa adrese državnog tužilaštva, koje, po prirodi svog posla, treba da ima pojačani senzibilitet za rad medija, te da štiti slobodu govora i ljudska prava”, kaže Nikolić.
Radončić poručuje da je targetiranje novinara na ovaj način veoma opasno.
“Imamo SDT koji, vidimo, lako tuži i još lakše hapsi šaljući nevine ljude u zatvor. Dakle, ako SDT bude radio po kriterijumima kao u predmetu Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, te u predmetima Saše Čađenovića, Jelene Perović, prof. Veselina Vukotića i mnogih drugih, neće me iznenaditi da nam, čim mrkne noć, pripadnici protivterorističke jedinice, sa dugim cijevima i maskama na glavama, upadnu u kuće i stanove. Jer smo, Bože moj, svi mi članovi opasne kriminalne grupe Milivoja Katnića, koja jede živu đecu”, kaže Radončić.
I Vujović ističe da je posebno opasno kada oni koji su na vlasti neosnovano smještaju novinare u kriminalni milje. Ocjenjuje da se iza postupanja tužilaštva nazire namjera zastrašivanja novinara koji su izrazili sumnju u postupanje tužilaštva prema bivšem glavnom specijalnom tužiocu.
“Na taj način se pokušavaju onemogućiti novinari da slobodno razmišljaju i nezavisno izvještavaju. Primjetno je da nove vlasti imaju manjak tolerancije na bilo kakvu kritiku, a sada vidimo i da je na kritike postalo osjetljivo i sudstvo. U ovoj zemlji se ponovo pokušavaju zastrašiti novinari kako bi se nezvisno novinarstvo ugušilo”, upozorava Vujović.
Pravosuđe i mediji trebali bi da rade zajedno na utvrđivanju istine
Iz Instituta za medije poručuju da bi pravosuđe i mediji, kao dva važna stuba demokratskog društva, trebali da rade zajedno na utvrđivanju istine o važnim stvarima.
Vujović, pak, ističe, da ovaj slučaj može drastično pogoršati situaciju u vezi sa slobodom medija u Crnoj Gori.
“Do sada smo imali situacije da političari prijete novinarima, a sada imamo prvi put slučaj da tužioci i sudije pokušavaju da “napakuju” novinarima da su povezani sa kriminalnim klanovima. Žalosno je da međunarodna zajednica zatvara oči pred ovakvim slučajevima koji direktno ugrožavaju i slobodu medija i slobodu izražavanja u nas”, zaključuje Vujović i upozorava da se na ovakve stvari ne smije ćutati jer bi brzo moglo doći vrijeme da se novinari hapse bez objašnjenja i povoda.
Sa njim je saglasan i Radončić.
“Iz SDT-a šalju poruku svima onima koji, kako sam to već izjavio na TVE, pišu ili javno govore protiv aktuelne diktature tužilaštva u Crnoj Gori. Nisam ni očekivao snažniju reakciju javnosti niti strukovnih udruženja. Sve je to „mrtva vojska“ koja radi po komandi nove vlasti, ili od nje ne smiju pisnuti, čemu upravo svjedočimo”, zaključuje Radončić.
