Ona je istakla da je Crnoj Gori, uvažavajući obaveze koje ima kao potpisnica Pariskog sporazuma, članica Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, strateško opredjeljenje da razvoj energetskog sektora bazira na principima dekarbonizacije i zelene energetske tranzicije.
"Strateško opredjeljenje Crne Gore je privlačenje investicija za realizaciju projekata zelene energije. Crna Gora će nastojati da u narednom periodu unaprijedi uslove za privlačenje stranih investicija u projekte izgradnje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i objekata za prenos i distribuciju energije, kao i u projekte unapređenja energetske efikasnosti", poručila je Novaković-Đurović.
Ona je napomenula da u Crnoj Gori radimo na projektima izgradnje objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kao što su hidroenergija, solarna energija i potencijal vjetra.
"Trenutno su u toku aktivnosti na sljedecim projektima: Hidroelektrana Komarnica (instalisani kapacitet 171,9 MW), Vjetroelektrana Gvozd (54,6 MW), Vjetroelektrana Brajici (100,8 MW), Solarna elektrana Briska gora (250 MW, od čega je u prvoj fazi planirana izgradnja elektrane snage 50 MW). Takođe, radimo na stvaranju uslova za realizaciju projekta izgradnje Solarne elektrane Velje Brdo (50 MW) kod Podgorice", navodi se u saopštenju.
Pored navedenog, kako je saopšteno. realizuju se i projekti proizvodnje električne energije od strane domacinstava i drugih potrošača električne energije korišćenjem solarne energije, što znači proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.
"Na kraju, poručila je da će Crna Gora nastaviti da razvija ambiciozna rješenja u borbi protiv klimatskih promjena, kako bi obezbijedili održivu i sadašnjost i budućnost", zaključuju iz Ministarstva.
