Sveopštoj euforiji doprinijeli su nebrojeni tumači uvjereni da se baš sve može objasniti poređenjem sa pijačnom prodajom. Berzanski pojam short selling ili kratku prodaju pozicija nema smisla objašnjavati poređenjem sa bilo čim što nema sve elemente takvog procesa, pogotovo ne onaj ključni – zaradu na padu cijene.
Instrumenata za ovaj vid trgovine je mnogo i koriste se u kraćim rokovima, poput dana ili sedmica onda kada su okolnosti vezane za određenu imovinu lišene pesimizma po pitanju njene vrijednosti u daljoj budućnosti. Drugim riječima, zarada u ovim situacijama dolazi onda kada se procijeni da je aktuelna vrijednost precijenjena i da je pad cijene neminovan.
U ovakvoj situaciji onaj ko se odluči za kratku prodaju pozicije on zapravo na tržište plasira akcije koje su „pozajmljene“ od brokera da bi ih kasnije otkupili po nižoj cijeni, vratili brokeru i zaradili na taj način.
Na primjer, ako je cijena akcije neke kompanije 100 eura, za koju vjerujete da je previše visoka i da očekujete pad na svega 40 eura po akciji imate mogućnost da zaradite i to tako što će vam onaj ko te akcije ima „pozajmiti“, u ovom slučaju, jednu i to, na primjer, po cijeni od 10 eura i uz dogovor da je vratite na dan koji zajednički definišete. Akciju koja vas je u tom trenutku koštala samo 10 eura odmah krećete da preprodate po cijeni od 100 eura.
Nakon toga ostaje da sačekate da se cijena spusti do onog nivoa koji ste naveli u svojoj prognozi, a u ovom slučaju to je 40 eura, kako biste je otkupili po prihvatljivoj cijeni i vratili onome od koga ste je „pozajmili“. Platili ste 10 eura da biste pozajmili akciju, unovčili ste je za 100 i otkupili za 40 eura da biste završili željeni proces, na kraju kojeg vam ostaje 50 eura.
Cio proces pokrenuli ste s desetinom tadašnje cijene akcije, a upravo ta dostupnost je ono što je u cijelom procesu najprimamljivije – možete da „kupite“ veću količinu bez mnogo početnog kapitala.
Još jedan od razloga zašto je ovakav način trgovine na berzi privlačan je što, ako cijena akcija toliko oštro padne da dostigne nultu vrijednost, u toj situaciji zaista gubite sve, ali gubitak svakako ne može da bude veći od početnog uloga, jer cijena akcija ne može da klizne ispod nule.
No, dok je gubitak u slučaju dodatnog pada vrijednosti ograničen na iznos razlike između nule i početnog uloga neograničen je ukoliko cijena akcije krene uzlazno, jer imate obavezu da na dan koji je naznačen vratite „pozajmljenu“ akciju vlasniku. Ako bi vaša akcija umjesto da sa 100 eura padne na 40 zapravo uvećala vrijednost na 400 eura gubitak bi iznosio 310 eura po akciji.
Još jedan efekat short sellinga je mogućnost da, kada se radi u velikom obimu, cijena akcija krene silaznom putanjom. Upravo zbog toga na vijest da su fondovi uložili milione u pad cijena kompanije reaguje se tako što mnogi odluče da se baš tada riješe hartija od vrijednosti prije trenutka u kojem bi bilo dostignuto ono što za njih postaje neisplativo.
Na ovaj način hedž fondovi računali su na pad cijene akcija kompanije GameStop, čije planove je nakratko poremetila grupa od dva miliona malih akcionara, koji su članovi Reddit podforuma nazvanog WallStreetBets na kojem mali ulagači diskutuju o dobrim ponudama na tržištu. Među njima se tokom jeseni proširila najava da će Game Stop biti na meti short sellera i da udruženim djelovanjem mogu tome da stanu na put. Cijena akcija ove kompanije je nakon njihovog udruženog poteza dostigla rekordan iznos.
Za samo nekoliko danavrijednost akcija GameStopa je sa 20 dolara uvećana na 40, pa na 80 dolara, da bi dostigla iznos od 347 dolara, nakon čega je uslijedio pad. U kupovini akcija pored grupe sa Reddita učestvovali su i brojni drugi ulagači, jer se signal da je za taj čin sada povoljan trenutak izuzetno brzo proširio medijskim prostorom, a neki od njih zahvaljujući velikim maržama postali su milioneri.
Hedž fondovi su za to vrijeme posmatrali su kako im se dugovi gomilaju, pa su akcije preduzete tako što je aplikacija za trgovanje Robinhood onemogućila kupovinu akcija kompanije GameStop, što je razbijesnilo ogroman broj korisnika koji su davali negativne ocjene i recenzije aplikaciji, međutim, intervenisao je i Google kako bi spriječio stotine hiljada negativnih ocjena, pozivajući se na pravila korišćenja koja ne dopuštaju koordinisane akcije.
Možda upravo ovaj trenutak najbolje pokazuje koliko je slavlje onih koji su ovo nazvali trijumfom običnog malog čovjeka nad Wall Streetom i svim oko njega trajao. Sistem koji počiva na dirigovanju cijena i trgovanju nepostojećom imovinom svakako kod njega stvara osjećaj nepravde i nemoći, a jedna po jedna kriza potrebu za njegovom transformacijom čine sve vidljivijom.
Ipak, neće običan mali čovjek biti taj koji će „ugasiti“ Wall Street, baš kao što na rast berzanskih indeksa prošle sedmice nije uticala tek GameStop euforija, već najavljeni potezi Federalnih rezervi i direktni mehanizmi podrške privrednicima da saniraju negativne posljedice pandemije.
GameStop za mnoge klijente ima mnogo veću vrijednost od tek neke prodavnice – to je mjesto gdje su kupili svoje prve video igre, mjesto na koje se odlazi ritualno – dodatni povod da se cijela priča posmatra sa još jednom emotivnom komponentom, koja naglašava osjećaj nezaštićenosti pred nemilosrdnim tržišnim prilikama.
Finansijska revolucija ne može i ne treba da nastupi poput vojnog puča, već u sprezi sa još nekim oblikom transformacije kojim je moguće upravljati, poput tehnološkog, koji će omogućiti veću dostupnost kapitala i smanjiti cijenu njegovog prometa, no to neće značiti da će banke i berze ostati bez ključnih prihoda, već da će na taj način dobiti nove.
Ono što je običan mali čovjek ovdje uradio je što je naveo zakonodavce da dodatno pooštre propise koji regulišu kratku prodaju opcija, na način koji će sasvim sigurno biti još nepovoljniji po njega – jer tako uvijek bude kada običan mali čovjek uvjeri sebe da može da mijenja svijet.
