Kao lider u evropskim integracijama, Crna Gora nikada nije razmatrala Otvoreni Balkan. Međutim, početkom proteklog mjeseca ovo pitanje je ponovo aktuelizovao premijer Crne Gore, Dritan Abazović, koji će u svojstvu posmatrača prisustvovati Samitu Otvorenog Balkana 7. i 8. juna u Ohridu.
Otvoreni Balkan je još prije godinu i po dana nastao kao inicijativa predsjednika Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije, koja bi trebala da doprinese stabilnosti regiona. Uz to od OB se, kako tvrde predsjednici te tri zemlje, očekuje velika ekonomska korist svim članicama.
Kao glavni benefit ove inicijative provlači se argument da bi OB mogao značajno da doprinese putu ka Evropskoj uniji. Oni koji su i ranije bili skeptični po pitanju ove ideje, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, još manje vjeruju u nju, jer je jedan od inicijatora OB Srbija, koja i dalje odbija da uvede sankcije njihovom ''tradicionalnom partneru''.
O političkoj i ekonomskoj dimenziji inicijative za Portal Analitika govorili su viši istraživač Istorijskog instituta UCG i saradnik Northern Illinois Univerziteta (SAD) Danilo Kalezić i član koordinacionog odbora Građanske inicijative “21. maj” Andrej Nedović.
Kalezić: Nema jasno iskazane podrške ni iz Brisela ni iz Vašingtona
Kalezić na početku poručuje da je svaka inicijativa koja dolazi od zvanične Srbije, istovremeno, inicijativa koja ima podršku Rusije.
''U trenutku kada se vodi rat u Ukrajini, jasno je da ruski uticaj u Srbiji jača, naročito u svijetlu novog gasnog aranžmana. Svaka inicijativa koja potekne od zvanične Srbije koja je direktno podređena ruskim uticajima, ne samo da ne pomaže na putu regiona već ga zaustavlja.
U tom kontektstu treba tumačiti sve što se tiče Otvorenog Balkana - kao pokušaj Rusije da preko Srbije modelira procese na Zapadnom Balkanu'', kazao je Kalezić.
Danilo Kalezić
Kalezić dodaje da su inicijativa koja je plasirana prije godinu i po i ona koju sada imamo - suštinski različite.
''Početna inicijativa, koja je proistekla iz razgovora tri šefa država, imala je načelnu podršku zapadne međunarodne zajednice. Toga sada nema. Nigdje na političkom zapadu, uključujući Brisel i Vašington, ne postoji jasno iskazana podrška Otvorenom Balkanu. To je glavna nit koja se uporno predstavlja crnogorskoj javnosti, ali ona jednostavno nije tačna'', kazao je Kalezić.
Autoritarna difuzija
OB je, smatra Kalezić, pokušaj da se ostvari dominacija Srbije u odnosu na ostatak Zapadnog Balkana, te bi pristupanje toj inicijativi moglo da bude fatalno za crnogorske nacionalne interese.
''U teorijskoj ravni, to se zove autoritarna difuzija. Dakle, autoritarni režimi kopiraju modele demokratskih režima i onda imamo inicijativu da se otvaraju tržišta. Zapravo, autoritarni režimi to koriste kao model širenja svog uticaja i legitimizacije, kako unutrašnjeg tako i spoljašnjeg. Ne postoji ništa što Crna Gora može da dobije iz te inicijative a što već nema kroz druge multilateralne sporazume. Glavna mana je uticaj Rusije preko Srbije i zaustavljanje evropskog puta. Ulazak u Otvoreni Balkan bi bila zamjena za EU, kratkoročno, a možda i dugoročno. To je ono što neke strukture u Beogradu zagovaraju'', ističe Kalezić.
Mladi podložni propagandi
Kako dodaje, Otvoreni Balkan je, kao koncept, pokušaj institucionalizovanja uticaja koji Beograd već ima u Crnoj Gori.
''Događaji u proteklom periodu su demantovali najoptimističnije, koji su mislili da će nakon litija i promjene vlasti taj uticaj da splasne. On jača i Vučićev režim ne pokazuje zamor od pokušaja da utiče na unutrašnje prilike u Crnoj Gori, bili to lokalni, državni izbori. Posljednja kadriranja u Vladi su najbolji dokaz tome, ali i vrsta medijske kampanje koja je u pripremi'', kazao je Kalezić.
Govoreći o istraživanju CeMI-ja u kojem je navedeno da preko 50 odsto ispitanika mlađih od 29 godina podržava inicijativu Otvoreni Balkan, Kalezić ističe da razlog može ležati u kampanji koja se vodi.
''Propagandnom kampanjom, Otvoreni Balkan pokušava se predstaviti u pozitivnom svijetlu. To je ta zamka u koju Crnu Goru pokušavaju da uvedu pričom o socijalnim, edukativnim i tržišnim benefitima. Kao cilj ima da zavara javnost i da je dovede pred svršen čin. Mlađa populacija ne prati procese i sklona je da nasjedne na propagandne manipulacije koje se šire ne samo formalnim, nego i neformalnim kanalima'', govri Kalezić.
Nedović: Vjerovatno je u pitanju prećutni dogovor
Prema riječima Andreja Nedovića, člana koordinacionog odbora GI ''21. maj'', o ovoj temi u Crnoj Gori ponovo pričamo zbog izglasavanja 43. Vlade. Vjerovatno je, smatra on, došlo do prećutnog dogovora sa nekim političkim subjektima koje podržava Srbija, odnosno njihov predsjednik Aleksandar Vučić.
''Vjerovatno je posrijedi neki prećutni dogovor da Abazović podrži inicijativu u zamjenu za, opet, prećutnu saglasnost nekih partija da bude premijer. Odnosno, ako u nekom trenutku ne bude imao podršku procrnogorskih partija, da na taj način može da dobije i podršku nekih drugih opcija iz parlamenta i za Otvoreni Balkan i za Temeljni ugovor i za sve one inicijative koje su više u interesu Srbije nego Crne Gore'', govori Nedović.
Upitno je da li ima ekonomskih benefita
Iako se Otvoreni Balkan predstavlja kao inicijativa koja donosi velike ekonomske benefite, naš sagovornik smatra da je taj segment veoma upitan.
''U suštini, Otvoreni Balkan je sa ekomomske strane dobar za Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, ali za nas ne, jer bi, recimo, previše liberalnim politikama u transportu robe, naši poljoprivrednici bili jako ugroženi i ne bi mogli da se takmiče sa proizvođačima iz Srbije. To malo privrede što imamo u proizvodnom sektoru, definitivno bi bilo uništeno'', istakao je Nedović.
Liberalizacijom transportnih politika, kako dodaje, upitna bi bila i kvalitativna kontrola uvezenih roba.
''Sve sanitarne i druge potvrde koje se izdaju u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji automatski bi bile prihvatljive i za Crnu Goru, a znamo da naša država trenutno usaglašava neke regulative EU. Naročito ako uzmemo u obzir da EU trenutno kroz IPA sredstva izdvaja ogromna sredstva, kako bi se izgradili kontrolni centri na granicama i povećala kontrola. Čak i sadašnja kontrola koja postoji nije dovoljna i treba je povećati'', smatra Nedović.
Kada je u pitanju turizam, naglašava on, Crna Gora bi definitivno imala prednost. Ipak, Nedović pita da li je taj benefit vrijedan cijene turista sa zapada?
''Turisti bi lakše putovali i prelazili granice i to bi svakako bio veliki plus. Međutim, mora se postaviti pitanje da li na račun toga treba da izgubimo turiste iz drugih djelova svijeta, odnosno da li naš turizam treba da bude fokusiran na region ili na zapadne turiste što smo dugo godina radili i na taj način razvijali tu djelatnost'', ocijenio je Nedović.
Open Balkan nova “Evropa sad”?
Odlukama prethodne Vlade u Crnoj Gori je već sproveden jedan društveno ekonomski projekat (“Evropa sad”), koji je garantovao neizmjerne benefite za naše građane. Ipak, taj program je već kroz nekoliko mjeseci u praksi pokazao da ima nedostatke, koji se već danas mjere desetinama miliona eura minusa. Ako bi se pojurilo i u inicijativu Otvorenog Balkana, smatra Nedović, ishod bi mogao biti katastrofalan za našu državu.
''Evropa sad je u segmentu povećanja minimalne zarade opravdan program, ali se nije planiralo na koji način će se nadoknaditi gubitak iz budžeta. Crnogorska ekonomija je jako ugrožena i pitanje je da li je održiva. Neadekvatno planiranje i razmišljanje povećava svaki rizik. Sami Otvoreni Balkan, ako se ne budu razmotrile sve dobre i loše strane kroz veći dijalog stručne javnosti i političkih aktera, može biti jako rizičan, a na duži period i katastrofalan po našu državu'', govori on.
Kako zaključuje, OB u svojoj suštini uopšte nije ekonomski projekat, već obična politička igra.
''O tome svjedoči I činjenica da Bosna i Hercegovina i Kosovo naširoko zaobilaze ovu temu. Čak i partija bez stava, kakva je Demokratska Crna Gora, argumentovano se izjasnila zašto OB nije dobra inicijativa. Dakle, premijer treba da oslušne građane i stručnu javnost prije nego što donese odluku da bude posmatrač u Ohridu'', zaključio je Nedović.
