Kako temperature rastu, a ekstremni vremenski uslovi postaju uobičajeni, mnogi sistemi za proizvodnju hrane postaju ugroženi. S obzirom na taj trend, vrijedi se zapitati koje ćemo namirnice morati da konzumiramo rjeđe – ili da ih potpuno izbacimo.
„Generalno gledano, poljoprivreda je osjetljiva. Nije kraj svijeta – ali biće dovoljno ozbiljno da zaslužuje našu pažnju“, smatra zamjenik direktora Centra za bezbjednost hrane i životnu sredinu na Univerzitetu Stanford, Dejvid Lobel.
Jedan od ključnih faktora je ugljen-dioksid (CO₂). Biljke koriste ovaj gas za fotosintezu, što je navelo neke analitičare da tvrde kako više CO₂ zapravo pomaže poljoprivredi. Lobel se ne slaže – napominje da je CO₂ samo jedan od mnogih faktora, prenosi The Guardian.
„Postoji tačka kada dodatni CO₂ više ne pomaže“, kaže on.
Dostupnost vode, ekstremne temperaturne oscilacije i stres biljaka mogu imati veći negativan uticaj od koristi koje donosi CO₂.
Lobel već primjećuje efekte klimatskih promjena na neke usjeve. Na primer, podaci o prinosima kukuruza i pšenice pokazuju da ih promjene klime već pogađaju.
Voće i orašasti plodovi su takođe pogođeni – drveću koje daje plodove potrebni su određeni „hladni sati“ tokom zime da bi moglo da rodi optimalno. Ako ne dostignu potreban broj hladnih dana, i prinos i kvalitet opadaju. To vodi do češćih skokova cijena hrane.
Namirnice u kojima bi trebalo da uživate dok ih još ima dovoljno:
Kukuruz
Manjak vode i više temperature loše utiču na kukuruz – porast temperature od samo jedan stepen celzijusa može smanjiti rast prinosa za sedam odsto.
To ne pogađa samo odjeljak za povrće u supermarketu – većina američkog kukuruza koristi se za ishranu stoke, pa manji prinosi znače skuplje meso i manje mesa po osobi.
Lobel navodi da promjene u ovoj industriji od 1,7 triliona dolara već uveliko traju. Jedna studija koju je koautor pokazuje da su farmeri posljednjih godina manje produktivni upravo zbog klimatskih promjena.
Globalna proizvodnja kukuruza već je za oko četiri odsto manja nego što bi bila da nema globalnog zagrijevanja.
Kafa
Povišene temperature i promjena klime u tropskim krajevima podstiču širenje gljivice „kafene rđe“ i invazivnih vrsta. Povrh toga, teška suša u Brazilu ove godine podigla je cijene u nebo. Analitičari predviđaju da bi proizvodnja kafe u Latinskoj Americi mogla da se preseli u Aziju ako se trend nastavi.
Ni Afrika nije pošteđena – očekuje se da će se broj regija pogodnih za uzgoj kafe smanjiti za 65 odsto do 100 odsto. Više temperature znače manji prinos i slabije biljke.
Čokolada
Prema studiji Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu (CIAT) iz 2011. godine, zrna kakaa postaće znatno ređa u narednim decenijama. Razlog: porast temperatura i manjak vode. U Gani i Obali Slonovače očekuje se rast temperature od najmanje dva stepena celzijusa do 2050. godine, što će povećati isparavanje iz drveća kakaa i smanjiti njihov prinos.
Iako kafa i čokolada nisu od suštinskog značaja za preživljavanje, stručnjaci vjeruju da njihove nestašice mogu podstaći svijest o klimatskim promjenama, jer ljudi emotivno reaguju na ideju da ostanu bez njih.
Plodovi mora
Klimatske promjene povećavaju količinu CO₂ i u okeanima, što vodi ka zakiseljavanju vode. To ugrožava školjke i druge morske organizme – na primjer, ljušture mladih ostriga postaju slabije.
Kiselost okeana porasla je za oko 25 odsto od početka industrijske revolucije.
Većina riba sporo se prilagođava ovim promjenama, što povećava rizik od izumiranja vrsta. Neke vrste migriraju ka sjeveru, ali to remeti lokalne ekosisteme.
Tropske ribe postaju podložnije parazitima, dok jastozi ugrožavaju sve druge vrste u svom novom staništu.
Javorov sirup
Vlažnije zime i suva ljeta dodatno opterećuju šećerni javor – drvo čiji se sok koristi za proizvodnju javorovog sirupa.
Potrebne su niske temperature kako bi se aktivirao protok soka. Sve toplije zime pomjeraju sezonu berbe ranije – možda čak i za cijeli mjesec do kraja ovog vijeka.
USDA predviđa da će se proizvodnja preseliti sjevernije. U toplijim državama poput Pensilvanije, javori će vjerovatno izumrijeti.
„Drveće neće nestati u potpunosti“, kažu iz agencije i dodaju da će ih biti manje i biće pod većim stresom, što smanjuje dostupnost sirupa.
Pasulj
Pasulj je osnovna hrana za milione ljudi u Latinskoj Americi i Africi, ali bi mogao biti ozbiljno pogođen klimatskim promjenama. Više temperature remete cvjetanje i formiranje sjemena, smanjujući prinose za čak 25 odsto. Pored toga, ekstremne kiše i poplave mogu uništiti usjeve.
„Pasulj je jako osjetljiv na klimu“, kaže Jarvis iz CIAT-a, dodajući da visoke temperature, posebno noću, značajno smanjuju njegovu produktivnost.
Trešnje
Trešnje, kao i drugo koštunjavo voće, zahtijevaju hladne noći za uspješno cvjetanje. Na zapadnoj obali SAD, gdje se uzgaja većina slatkih trešanja, više temperature znače kasnije cvjetanje i manji prinos.
Nepravilno hladno vrijeme takođe pravi štetu – u Mičigenu je 2012. godine zbog kasnog mraza uništeno čak 90 odsto roda trešanja.
Vino
Zbog klimatskih promjena vino će vjerovatno poskupeti. Studija iz 2013. godine predviđa „velike geografske pomake“ u vinogradarstvu. Evropa, Australija, Sjeverna Amerika i Južna Afrika trpe oscilacije u temperaturi i vlažnosti, što znači da će „idealno grožđe“ postati pokretna meta.
Australija bi mogla da izgubi 73 odsto pogodnog zemljišta za vinovu lozu do 2050, a Kalifornija 70 odsto.
Pitanje „terroir-a“ – specifičnog ukusa koji vino dobija iz tla i klime – takođe je ugroženo.
Grožđe voli toplotu, ali ne previše. Ekstremne temperature mogu izazvati „termalni šok“ i promijeniti ukus vina. Dobra vijest je da više šećera u grožđu znači jače vino – pa će vam možda trebati manje čaša za isti efekat.
