Kako smo ranije izvijestili, riječ je o biljci Petrolamium crnojevicii, koja je pronađena na području Štitara u okolini Cetinja.
Biljka je, kako ističe dr Snežana Dragićević iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, toliko posebna i jedinstvena da ozbiljno konkuriše endemičnim vrstama poput lovćenskog zvončića u smislu zauzimanja prijestola – botanički simbol Crne Gore.
Inače, ona je otkrila pomenutu biljku 2019. godine, zajedno sa kolegom Markom Karamanom, o čemu opširnije možete čitati u posebnom tekstu na kraju.
Prvo su naši stručnjaci zajedno sa onima iz Prirodoslovnog muzeja iz Rijeke i Univerziteta u Kopru, utvrdili kako biljka ne pripada nijednom do sada poznatom rodu.
Nakon toga, u Kini je u laboratoriji definitivno utvrđeno da je u pitanju novi rod i vrsta.
Biljka je nazvana u čast crnogorskog vladara Ivana Crnojevića.
"Biljka raste na maloj površini, što je prema IUCN kriterijumima svrstava u kategoriju kritično ugroženih vrsta. Ako budemo ugrožavali njena staništa, posebno sječom šuma, rizikujemo da je izgubimo. Zato pozivam sve, posebno mještane Štitara, Bokova, Kosijera i Đinovića, kao i relevantne crnogorske institucije, da se zajedno dogovorimo i zaštitimo ovu biljku", kazala je Dragićević.
Biljka, kako je objasnila kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore dr Snežana Vuksanović, raste isključivo u pukotinama krečnjačkih stijena.
"Tto je čini jedinstvenom u velikoj famiji dvousnatica u familji nane. Molekularne i filogenetske analize su pokazale da je Petrolamium zasebna evolutivna loza, sestrinska plemenu Lamieae, koje broji svega nekoliko rodova, od kojih je Lamium rasprostranjen u starom Svijetu, dok su ostala tri roda iz plemena, arealom vezani isključivo za centralnu i istočnu Aziju“, navela je Vuksanović.
Pojasnila je da je na taj način zagonetni rod, posle više različitih imena, dobio konačno ime - Petrolamium što je izvedenica od latinskih riječi „petro“ (stijena) - što ukazuje na stanište i Lamium (sestrinski rod).
„Ime vrste - crnojevicii smo znali od samog početka istraživanja i tu nije bilo dileme“, rekla je Vuksanović.
Upozorila je da se šume sijeku nemilice, navodeći da će sada svi njihovi napori biti usmjereni na zaštitu vrste i šireg lokaliteta.
Sada će stručnjaci pokušati da precizno datiraju nastanak biljke, što će omogućiti bolji uvid u njenu evolucijsku istoriju.
5
