Biljku je otkrila samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU Snežana Dragićević koja je u momentu otkrivanja biljke 2019. godine bila kustoskinja u Prorodnjačkom muzeju Crne Gore.
Dragićević je na konferenciju u PR centru ispričala da je slučajno otkrila biljku, kada je 2019.godine bila u Štitarima gdje je namjeravala da istražuje mahovine u jednoj pećini. Kako je navela, dok je odmarala u hladu lipa zapazila je biljku i shvatila da je do sada nije nikada vidjela.
“Fotografisala sam je i poslala sam je koleginici Snežani Vuksanović. Ubrala sam je i naše istraživanje je počelo”, rekla je ona.
Kazala je da je nakon prvih analiza, zajedno sa profesorom Boštjanom Surinom iz Prirodoslovnog muzeja iz Rijeke i Peterom Glasnovićem sa Univerziteta u Kopru, potvrđeno da biljka ne pripada nijednom do sada poznatom rodu.
„Profesor Boštjan je bio zbunjen, kao i mi. Gledao je fotografije i govorio: 'Može biti ovaj rod, ali nije zbog ovoga, mogao bi biti onaj, ali ne može zbog onoga… Sneže, ovo je nešto novo i nesvakidašnje, ovo je čudo!' Tako smo u početku i nazvali biljku – 'čudo iz Štitara'“, rekla je Dragićević.
Kustos iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci Boštjan Surina kazao je da je riječ o jednom od najvažnijih otkrića u poslednjih 200 godina, ne samo na prostoru Crne Gore, nego i u Evropi. Istakao je da je Crna Gora ponovo na svjetskoj mapi.
Smatra da dodatni značaj otkrića leži u činjenici da pripada porodici usnatica (Lamiaceae), kojoj pripadaju biljke poput kadulje (pelim) i vrijeska, inače veoma dobro istražena biljna grupacija.
„Kad unutar tako dobro proučene porodice pronađemo novu, evolucijski vrlo izolovanu biljku, onda je jasno koliko je ovo otkriće značajno. Najbliža srodna vrsta Petrolamium crnojevicii živi u najstrože izolovanim uslovima, na Himalajima, na visinama od preko 5000 metara. Ovo nas upućuje na zaključak da je novootkrivena vrsta nešto sasvim posebno i vjerovatno nosi jedinstvenu evolucijsku priču“, rekao je Surina.
Najavljeno je da će biti pokrenuta inicirjativa da se otkrivena biljka zaštiti, jer sječa šuma može da je ugrozi.
„Ovo je naše zajedničko blago i ponos dok je svijeta i vijeka. Ali i velika odgovornost! Ako budemo mudri i pametni, ovaj kraj može postati svjetska atrakcija, zasnovana na posjetama turista i istraživača iz cijelog svijeta“, zaključila je Dragićević.
Direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore Natalija Čađenović kazala je da će njihov depo biti bogatiji i da je otkriće izuzetno važno.
Podsjetila je da postoji zakonska obaveza u Zakonu o zaštiti prirode, da istraživači, naučnici, deponuju u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore holotip novootkrivene vrste koju su sakupili na teritoriji Crne Gore.
„Nažalost, kako nisu predviđene sankcije za nepridržavanje ovoj obavezi, mali broj njih nam se obraćao i dostavljao holotipove. Znamo da su u zadnje tri decenije, uglavnom strani istraživači otkrivali nove vrste najčešće beskičmenjaka i opisivali ih u inostranim naučnim časopisima. Čak se ni svi domaći istraživači, pri otkrivanju novih vrsta, ne pridržavaju ove zakonske obaveze“, kazala je Čađenović.
Apelovala je na Agenciju za zaštitu prirode Crne Gore, da takvim pojedincima i timovima ne izdaje dozvole za rad i sakupljanje materijala na teritoriji Crne Gore, a da se carinici i granična policija edukuju vezano za problem ilegalnog iznošenja prirodnjačkog materijala.
Čađenović je ukazala da, Prirodnjački muzej Crne Gore, koji nema baš adekvatne uslove za rad i zbog nedostatka prostora ograničava broj i obim svojih aktivnosti, teži da u svojim zbirkama sakupi što više vrsta koje nastanjuju teritoriju naše države.
„Naučni podaci o sakupljenim vrstama koriste se u saradnji sa drugim institucijama u i van Crne Gore, a služe i kao osnova za prezentaciju i promociju našeg biodiverziteta putem izložbi i manifestacija koje organizuje Prirodnjački muzej“, rekla je Čađenović.
Kazala je da su izložbe Prirodnjačkog muzeja Crne Gore tražene i da gostuju u regionu, na taj način širimo saznanja o našem prirodnom bogatstvu.
„Ovaj podatak o otkriću novog roda, koji može stati u jedan red teksta, može biti osnova za jednu kompletnu novu izložbu, koja takođe može obići čitav region, pa i šire. Sve to zajedno čini od Prirodnjačkog muzeja kulturnu, edukativnu i naučnu ustanovu značajnu za crnogorsko društvo, pri čemu zaposleni u njemu svojim posvećenim radom omogućavaju da Muzej raste kao ustanova i postaje prepoznatljiv u čitavom regionu“, istakla je Čađenović.
