Ugostitelji su se nakon elektronske fiskalizacije požalili da gost koji plaća karticom konobaru ne može da ostavi bakšiš, te da je sporno rješenje po kojem račun treba da ostane "otvoren" dok gost ne plati, ili da konobar unaprijed pita gosta kako plaća (gotovinom ili karticom). Ugostitelji tvrde da je problem i kod onih kafića koji nemaju numerisane stolove i koji zbog prirode posla mijenjaju njihov raspored.
Obezbijeđeni preduslovi za fiskalizaciju avansnih plaćanja i knjižnih odobrenja
Iz Uprave prihoda i carina (bivša Poreska uprava), koja sprovodi projekat elektronske fiskalizacije, kažu da su verzijom pet specifikacije sistema, postavljenom u junu, obezbijeđeni preduslovi za fiskalizaciju avansnih plaćanja, knjižnih odobrenja i sl., a na osnovu čega proizvođači softvera mogu prilagoditi programska rješenja koja izrađuju i održavaju za obveznike.
“Uprava prihoda i carina u kontinuitetu unapređuje funkcionalnosti sistema elektronske fiskalizacije kako bi se omogućila potpuna primjena istog u svim situacijama i transakcijama koje nastaju u privredi, posebno cijeneći potrebe, zahtjeve i povratne informacije samih obveznika.
Na isti način su kroz verziju pet specifikacije sistema obezbijeđeni preduslovi za fiskalizaciju avansnih plaćanja, knjižnih odobrenja i sl., a na osnovu čega sada proizvođači softvera mogu prilagoditi programska rješenja koja izrađuju i održavaju za obveznike.
Treba istaći da će usavršavanje sistema elektronske fiskalizacije biti nastavljeno i u narednom periodu, kako bi privrednici mogli na što jednostavniji način uskladiti poslovanje sa Zakonom o fiskalizaciji i implementirati sistem elektronske fiskalizacije u punom kapacitetu”, naveli su iz Uprave prihoda i carina u odgovorima na upit Portala Analitika.
V.d. direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović je ranije u intervjuu za naš portal rekao da će tehnički problemi koji se pojave u procesu elektronske fiskalizacije biti rješavani u hodu. Iz te uprave napominju da se radi o velikom i ozbiljnom projektu koji se prvi put sprovodi u Crnoj Gori.
Konobarima znatno manji bakšiš
S druge strane, ugostitelji pojašanjavaju da plaćanje karticom mora da se poklopi sa računom koji je izdat- ako je neki račun 10 eura, a gost želi da plati karticom, isječak sa kartice mora iznositi 10 eura, koliko je iznosio račun. Ugostitelji kažu da u prosjeku 30 posto pazara bude plaćeno preko kartice, tako da se bakšiš njihovom osoblju smanjuje znatno.
Predsjednik Ugostitelja Podgorice Momo Sladaković kazao je za Portal Analitika da, u praksi, gost može da im kaže „provuci toliko i toliko“, a da će se im se kasnije taj iznos preko pojaviti kao višak.
“Ima dosta tu nelogičnosti, mi ne znamo kada donosimo piće kako će gost da plati i sad treba svakog gosta da pitamo unaprijed kako plaća. Lakše će biti restoranima koji imaju fiksne stolove, jer su svi po brojevima zavedeni u kasi. Ali ja koji petkom i subotom mijenjam raspored, nekad su viseći, a nekad niski stolovi, ne mogu to da radim i ne mogu npr. 300 računa da ostavim otvorenih. Meni će se u pazaru pojaviti više novca, konobar će uzeti svoj dio i na kraju će isplivati taj višak para koji se evidentiraju kao da nisu „čiste“, pojasnio je Sladaković.
Uprava prihoda: Bakšiš se ne oporezuje
Iz Uprave prihoda i carina ističu da riječ bakšiš ima svoje neformalno značenje u poslovnom okruženju i dovodi se u vezi sa naknadomkoju neposredno prima osoblje koje radi u uslužnim djelatnostima (hotelima, restoranima…)
“Poslovno okruženje poznaje i usluge tipa service charge, što označava naknadu za pružene usluge u hotelima, restoranima i sl. koja je dodata na račun korisnika usluge, a koja se naplaćuje kao naknada osoblju koje pruža usluge u hotelima i restoranima. Na poslodavcu je da internim aktom o poslovanju privrednog društva uredi način i postupak raspodjele iznosa naplaćene naknade (bakšiš ili servis charge) zaposlenima i poslodavcu”, naveli su iz uprave.
Podsjećaju da, prema članu 8 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, promet usluga predstavlja obavljanje, napuštanje, odnosno dopuštanje svake radnje u okviru obavljanja djelatnosti, a koje ne predstavljaju promet proizvoda u smislu čl. 4, 5 i 6 ovog zakona.
“Prema odredbama člana 20 navedenog zakona, osnovica PDV je cjelokupna naknada za isporučene proizvode ili obavljene usluge. Dakle, prema postojećim odredbama Zakona o PDV-u na naknadu za usluge osoblja u restoranima, hotelima i sličnim uslužnim djelatnostima (service charge) se obračunava PDV, ukoliko ih obavlja PDV obveznik u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i ukoliko su naznačene na izdatom računu. Međutim, široko je rasprostranjena praksa pogotovo u ugostiteljstvu, da gost nakon plaćanja računa da određeni iznos naknade u novcu-bakšiš. Ovi iznosi već ne podliježu plaćanju PDV-a”, napominju iz uprave.
Dodaju da, sa stanovišta odredbi 14 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, bakšiš zaposlenima nema precizno određenje.
“Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica u članu 14 stav 4 propisuju da se oporezuju novčane naknade koje poslodavac daje zaposlenima, ako se daju kao pokloni ili se daju kao nagrada za određeni posao, jer se smatraju ličnim primanjem. Prema članu 18 a Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje doprinosi za obavezno socijalno osiguranje se ne plaćaju na lična primanja ostvarena u obliku robe, poklona i kod činjenja ili pružanja pogodnosti zaposlenom, osim ako se ta lična primanja daju kao kompenzacija za neisplaćenu zaradu. Pokloni koji se daju fizičkim licima koja nijesu u radnom odnosu kod davaoca poklona i ukoliko se pokloni ne daju za obavljene usluge, takva primanja se ne smatraju prihodima i ne oporezuju su, prema članu 5 stav 1 tačka 6 ovog zakona. Na primjer, kada gost nakon plaćanja računa dá napojnicu osoblju restorana”, kazali su iz uprave.
Naglašavaju da je, na zahtjev privrede, Uprava prihoda i carina izmjenom specifikacija u prethodnom periodu omogućila da svaki obveznik koji prilikom fiskalizacije nije u mogućnosti da dođe do saznanja kako će pojedinačni račun biti plaćen, izvrši fiskalizaciju takvog računa sa načinom plaćanja ''order''.
-''Order'' znači da način plaćanja računa nije definisan, isti će biti poznati u momentu stvarnog plaćanja, odnosno fiskalizacije sumarnog računa. Sumarni račun je informativna prijava koja u sebi da sadrži IKOF-e svih pojedinačnih ''order'' račune, koji glase na korisnika usluge. U momentu fiskalizacije „order'' računa generiše se poreska obaveza, dok sumarnim računom se definiše samo način plaćanja svih računa koji su sadržani u njemu, te isti predstavlja informativnu prijavu, odnosno ne generiše dodatnu poresku obavezu”, precizirali su iz uprave.
Ističu da je način unificiranja (prepoznavanja) pojedinačnih korisnika usluga poslovna stvar koju definiše obveznik fiskalizacije u saradnji sa obveznikom koji je obezbjedio softver za komunikaciju sa Upravom prihoda i carina i za fiskalizaciju računa.
“Takođe, do ovog trenutka nismo imali niti jedan prigovor ove vrste od strane privrednika, što će reći da isti nije slučaj koji ukazuje na pravilo, već na pojedinačne izuzetke, a koje obveznik samostalno i/ili u saglasju sa distributerom softverskog rješenja treba da prevaziđe, kako bi poslovni procesi bili u skladu sa pozitivnim Zakonima Crne Gore”, zaključuju iz Uprave prihoda i carina.
