Prema evidenciji Ministarstva unutrašnjih poslova u Crnoj Gori je na dan 31. oktobar 2023. živjelo nešto više od 98.000 osoba sa državljanstvom druge države, dok podaci popisa stanovništva iz te godine pokazuju brojku od 47.000, objašnjava Gordana Radojević predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore. Kako dodaje, razlika je 51.000 osoba o kojima nemamo apsolutno nikakvu informaciju.
„Već danas kada imamo konačne rezultate popisa i njihovu strukturu u odnosu na državljanstvo Društvo statističara je na bazi podataka MUP-a na isti dan kada se odnosi kritični momenat popisa to je 31.10.2023 došao do zaključka dan od ukupnog broja stranaca koji imaju registrovan privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori nije popisom obuhvaćeno njih oko 50.000″, kazala je Radojević.
Ta brojka, dodaje, ozbiljno narušava realnu sliku o stanovništvu Crne Gore i otežava planiranje u oblasti zdravstva, infrastrukture i regionalnog razvoja.
„Znači, nama je nevidljivo praktično 50.000 osoba a politiku kreiramo u skladu sa konačnim rezultatima popisa, stoga je mnogo važno da u budućim analizama uključimo i ova činjenica bude prisutna da Crna Gora postaje zemlja stranaca i da u značajnoj mjeri oni ovdje žive“, istakla je Radojević.
Iako nevidljivi u statistikama, stranci su sve prisutniji u svakodnevnom životu, kaže Radojević. Sa demografske tačke gledišta prema njenih riječima, oni predstavljaju spas u trenutku kada prirodni priraštaj u Crnoj Gori opada.
„Možemo da kažemo da je efekat prisustva stranaca u neto smislu pozitivan. Crna Gora se suočava sa sve nižim prirodnim priraštajem, niskom stopom nataliteta i ona mora nadomjestiti svoj deficit“, kazala je Radojević.
Kako dodaje među strancima najbrojniji su državljani Ruske Federacije.
„Državljani Srbije su takođe u velikoj mjeri zastupljeni a promjena broja ili strukture govori nam da se radi o prisilnim migracijama dominantno su vezane za rat u Ukrajini ali sve prisutnija u smislu obima je i migracija iz Turske tako da možemo govoriti i o ekonomskim migracijama“, kazala je Radojević.
Ipak, Radojević upozorava da ovi podaci u kratkom roku mogu dovesti i do negativnih efekata. To je, kako poručuje, signal državi i kreatorima politika da predlože niz mjera kojima se uspostavlja ravnoteža i upravlja veličinom populacije, a ona će, kako zaključuje, u budućnosti sigurno zavisiti od broja stranaca koji će živjeti u Crnoj Gori.
