Zaštita životne sredine jedan je od najvećih izazova savremenog društva, zbog čega je unapređenje stanja u ovoj oblasti u vrhu prioriteta gotovo svih zemalja svijeta. Jačanje ekološke svijesti i zaštita prirodnih bogatstava Crne Gore, kao ekološke države, morali bi biti među prioritentim pitanjima i naše zemlje, pri čemu posebno važan segmenat predstavlja zaštita mora.
Crnogorska kompanija koja poseduje kompletnu opremu za zaštitu mora i priobalnog područja u slučaju incidenta jeste Hemosan. Rukovoditeljka sektora za upravljanje otpadom u ovoj kompaniji, Biljana Radović za Portal Analitika pojasnila je šta sve obuhvata pojam zaštite mora, i koje aktivnosti podrazumijeva.
“Eko-zaštita mora obuhvata aktivnosti sa ciljem sprečavanja neovlašćenog odlaganja otpada u mora, okeane i priobalna područja, kao i preventivne mjere za sprečavanje izlivanja nafte i hemikalija, uz stalan razvoj i sprovođenje propisa iz ove oblasti”, kazala je Radović.
U skladu sa međunarodnim i nacionalnim propisima kojima se uređuje zaštita mora i priobalnog područja, kako pojašnjava, svaka luka mora biti opremljena prostorom i uređajima za prihvat i rukovanje otpadom, kao i planovima za upravljanje otpadom i hitno reagovanje u slučaju zagađenja mora sa plovnih objekata.
“Pored ovoga, važno je sprovesti aktivnosti kao što su: utvrđivanje prioritetnih područja za zaštitu, sprovođenje vježbi i treninga za potrebe hitnog reagovanja i obezbjeđivanje odgovarajuće raspoložive opreme - plutajuće brane, absorbente i disperzente, potopne pumpe, ličnu zaštitnu opremu”, navela je Radović.
Važne i preventivne aktivnosti
Govoreći o otpadu kao velikom ekološkom izazovu, Radović je objasnila da se može napraviti više klasifikacija, u odnosu na njegova svojstva.
“Na osnovu toksičnih svojstava, otpad se dijeli na: opasan otpad (ima bar jedno od svojstava koja ga čine opasnim – zapaljivost, eksplozivnost, korozivnost, akutna toksičnost, ekotoksičnost itd), neopasan otpad (nema karakteristike opasnog otpada) i inertni otpad (ne podliježe fizičkim, hemijskim ili biološkim promjenama, ne reaguje ni fizički ni hemijski)”, navodi Radović.
Takođe, ona napominje da se otpad može podijeliti i prema mjestu nastanka - na osnovu ljudskih aktivnosti koje generišu otpad, npr. industrijski, poljoprivredni, medicinski, građevinski, ili prema sastavu od čega je otpad sastavljen, npr. organski otpad, papir i karton, staklo, otpadne hemikalije, otpadna ulja, drvo, metali…
Kompanija Hemosan, kako dodaje, ima sve potrebne dozvole za upravljanje otpadom izdate od strane Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanje lukama.
“Osim uspostavljanja adekvatnog sistema za upravljanje otpadom u lukama i operativnih procedura za reagovanje u situacijama iznenadnog izlivanja tečnog otpada u more, potrebno je sprovoditi i preventivne aktivnosti u smislu: pravilne selekcije i skladištenje otpada na mjestu nastanka; smanjenja produkcije zauljanih voda i ulja; primjena koncepta za reciklažu otpada na samom brodu;uključivanje volontera u čišćenje priobalnog područja; podizanje nivoa svijesti o štetnosti koju otpad može da ima po ekosistem mora”, poručila je Radović.
Zauljane vode - još jedan izazov
Naša sagovornica ukazuje da poseban vid otpada predstavljaju i zauljane vode.
“Riječ je o mješavini ulja, vode i čvrstih materija. Sastav ovog otpada može se proporcionalno razlikovati, u zavisnosti od vrste i sadržaja ulja, pa se tako zauljane otpadne vode mogu grupisati kao: maziva/ostaci goriva, sludge/ostaci mulja, vode od pranja zauljanih rezervoara, kaljužne vode/bilge i prljave balastne vode”, ističe Radović.
Jedna od primarnih aktivnosti kompanije Hemosan je, kako dodaje, prihvatanje i tretman zauljanih i otpadnih voda sa brodova.
“Poznavajući fizičko stanje i svojstva zauljanih voda, tehničko - tehnološki postupak prečišćavanja otpadnih voda u našem postrojenju uključuje fizičko-hemijsko metode. Osim zauljanih voda, Hemosan prihvata, selektuje, privremeno skladišti, i izvozi na finalni tretman u zemlje EU sve vrste opasnog otpada sa brodova – otpadna ulja, zauljane filtere, zauljane krpe, kontaminiranu ambalažu, otpadne hemikalije”, navela je Radović.
Trajno odlaganje na deponiji “Možura”
Kako dodaje, bave se i prihvatom komunalnog otpada sa brodova, i sa teritorije Luke Bar (plastika, otpad od hrane, papirna i kartonska ambalaža, drvo itd), pri čemu se sav prikupljeni otpad odvozi do deponije ,,Možura” na trajno odlaganje.
A budući da pitanje zaštite i očuvanja morske vode za mediteransku zemlju, kao što je Crna Gora, ima veliki značaj, ovim pitanjem se bave i određene državne institucije.
“Iz ove oblasti nadležni su Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Lučka Kapetanija i sve luke i marine koje su pod koncesijom”, zaključila je Radović.
