Kupiti po nižoj i prodati po višoj cijeni motiv je star koliko i svijest ljudskog bića o tome da može zaraditi ulažući u neku imovinu čijem rastu vrijednosti se nada. Nekome su primamljivi valutni parovi, nekome akcije kompanija, nekome kriptovalute, nekome naftni fjučersi, a mnogi vjeruju da u portfoliju uvijek treba imati i malo zlata, upravo zbog toga što s vremena na vrijeme ono postaje jedno od rijetkih sigurnih utočišta.
Dok zlato, nekada simbol moći egipatskih faraona, kasnije statusni simbol osvajača, a danas neizostavni dio investicionih portfolija berzanskih magova oduvijek važi za ključnu investiciju, srebro, koje se takođe koristi od nastanka civilizacije i kojim je takođe moguće trgovati na berzama, nikada u istoriji nije u poređenju sa njim imalo toliki značaj, iako je njegova primjena oduvijek mnogo šira.
Kada pomislite na srebro vjerovatno su vam prva asocijacija nakit, posuđe, ukrasne figure, novčići, provodnici. Iako dragocjen metal, berzanskim igračima nikada nije bilo primamljivo kao aluminijum, litijum, olovo i drugi metali koji nalaze široku primjenu u industriji.
Sa druge strane, pametna tehnologija već sada zahtijeva, a u godinama koje dolaze zahtijevaće još veću upotrebu srebra, ne samo u telefonima i računarima, već i u automobilima – bilo da su električni ili ne, solarnim panelima, biocidima, baterijama, stomatološkoj opremi, i svemu gdje njegova izuzetno visoka provodljivost i otpornost na koroziju budu ključne.
Tražnja automobilske industrije za srebrom ne korespondira sa njegovom cijenom na berzi
Srebro bi, zapravo, moglo da odigra ključnu ulogu u prelasku sa postojećih na potpuno energetski efikasne sisteme. U investicionom smislu, ono ulagače, jednako kao i zlato, izoluje od inflatornih šokova. Budući da već primjećujemo uticaj inflatornih talasa na potrošačke cijene, a da istovremeno nailazimo na sve veći broj najava tranzicije ka održivim izvorima energije imamo najmanje dva razloga da vjerujemo u rast tražnje za ovim ujedno i plemenitim i industrijskim metalom.
Tražnja automobilske industrije za srebrom ne korespondira sa njegovom cijenom na berzi – sve zapravo djeluje kao da su ulagači zaboravili onu lekciju da ima najveću toplotnu provodljivost od svih metala i da to ne povezuju sa najavama vodećih proizvođača motornih vozila o prelasku na pametnu tehnologiju.
Možda ne možemo predvidjeti kada će se u godinama koje dolaze događati nove finansijske krize, ali čak u ovom vijeku bilo ih je dovoljno da shvatimo da će se one javljati u sve kraćim intervalima. Isto tako, na osnovu istorijskijh podataka razumijemo i koliko je njegova vrijednost rasla u kriznim vremenima.
U smislu vrednovanja srebro je relativno jeftino i pogodno za investiranje, dok ujedno postoji niz razloga da njegova tražnja zabilježi značajan rast u godinama koje dolaze. Makroekonomski pokazatelji i monetarna politika vodećih centralnih banaka sa jedne i tehnološki sektor sa druge strane pokazuju da bismo uskoro mogli vidjeti uzlazni trend promjene cijene ovog metala – mnogo razloga da počnemo da vjerujemo u značaj koji će od sada imati ono što se kroz istoriju nazivalo „zlatom siromašnih“.
Komentari (3)
Kod nas ce investiciona drustva i brokeri radije da te ubjedjuju da kupis sve ono sto privremeno raste, a srebro ni ne nabrajaju u top 10 i to je velika greska.
Možda je ovo godina u kojoj će racio zlata i srebra početi da se smanjuje, nedavno je za kratko vrijeme sa 1:67 došlo na 1:77, a takav odnos je nespojiv s onim što su potrebe za njim.
Carobnjak iz Oza nije prica za djecu kako se obicno misli nego je u stvari nastala kao prica o americkoj ekonomiji i zlatnom standard koji gusi ekonomiju tog vremena. Naravno, stvari su predstavljene metaforama. Doroti predstavlja narod, Limenko industrijske radnike, Strasilo farmere, Oz regulatore, a lav je metafora za jednog ameriskog politicara tog vremna koji se zalaze za napustanje zlatnog standarda. Put od zutih cigli predstavlja zlatni standard koga se ekonomija drzi, a Dorotine srebrene cipele predstavljaju srebro na koje se isto treba osloniti kao i na zlato, zato one imaju moc tj. mogu izvuci ekonomiju iz krize u kjoj se nalazi zbog zlatnog standarda. Vjerujem da je autorki ova prica L. Frank Baum_a bila ispiracija za ovaj clanak.