Prema legendi, sveti Patrik je donio hrišćanstvo u Irsku. Živio je u petom vijeku i rodom je bio Britanac po imenu Sukat. Patrik je provodio lagodan život ne mareći mnogo za nauku i vjeru. Kada mu je bilo 16 godina, irski gusari, oteli su ga s hiljadama drugih ljudi i prodali ga kao roba u Irsku. Patrikov gospodar odredio ga je za pastira ovaca. Nalazeći se uz stada u divljini, ropstvo ga je približilo bogu, zbog čega je počeo da se moli. Nakon šest godina ropstva čuo je glas da će uskoro biti oslobođen. Pobjegao je od gospodara i vratio se kući u Britaniju.
Interesantna je i legenda o tome da je sveti Patrik otjerao sve zmije sa ostrva. Istina je da na ostrvu ni danas nema zmija, ali naučnici smatraju da ovi gmizavci nikada nijesu ni naseljavali Irsku. Tumačenje ove legende je da ona zapravo govori o protjerivanju pagana. Činjenica je da se hrišćanstvo kao vatra širilo Irskom i da je 200 godina nakon smrti Svetog Patrika cjelokupno stanovništvo ovog ostrva bilo pokršteno.
Na Dan svetog Patrika, irske porodice ujutru tradicionalno idu u crkvu, a popodne slave uz pjesmu i ples. Na ovaj dan prekida se post na jedan dan, služi se pivo i tradicionalna irska jela pripremljena od slanine i kupusa.
Tradicionalni simboli praznika Dan svetog Patrika su djetelina sa tri lista (shamrock) i zelena boja. Jedan od običaja je da se na dan praznika dragim osobama poklanja nakit sa ukrasima u obliku djeteline, izrađenim od smaragda, dragog kamena izrazito zelene boje.
Situacija zbog pandemije i ove godine nalaže obilježavanje ovog dana kod kuće. Budući da je riječ o veoma veselim žurkama, uglavnom u pabovima, online varijanta djeluje daleko od alternarive, ali je jedini način da se proslavi ovaj dan. Osim mnogo piva, koje brojni poštovaoci i ljuditelji ovog običaja širom svijeta danas ispijaju, nezaobilazne su i kreacije poptu kolačića u obliku djeteline, irske kafe, dekoracija... Sve to će se danas pojaviti na društvenim mrežama i kanalima za komunikaciju, pa mnogi i ovoga puta ne odustaju od namjere da pokažu kreativnost i umijeće.
