tudentski parlament Univerziteta Crne Gore poslao je Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija prijedlog da se, između ostalog, Zakon o visokom obrazovanju uredi na način što bi se vratio stari model studiranja – 3+1+1+3. Stava su da trenutni sistem: 3+2+3, nije kompatibilan sa tržištem rada i da su studenti u nepovoljnom položaju.
Predsjednik Studentskog parlamenta Andrej Vukčević kazao je Pobjedi da je u cilju daljeg unapređenja položaja studenata, praktične nastave, upisne politike i mehanizama za obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, a cijeneći potrebu za izmjenama odredbi koje se odnose na prava i obaveze studenata koji su studije upisali ili završili po starom modelu studija, neophodno pristupiti izradi novog zakona o visokom obrazovanju.
Studentski parlament se, kako kaže, posebno fokusirao na izmjene postojećih, ali i usvajanje novih odredbi koje se tiču položaja studenata i uopšte studentskog standarda. U tom cilju, ali i radi što transparentnijeg rada smatraju da je neophodna tijesna saradnja sa kompletnom zajednicom koju predstavljaju. Zato su pozvali sve zainteresovane studente da svoje prijedloge u vezi donošenja novog zakona o visokom obrazovanju dostave do 27. maja.
– Mi smo se potrudili da sve zahtjeve filtriramo i predložimo radnoj grupi. Studentski zahtjevi su ovim putem postali sastavni dio zvaničnog prijedloga Studentskog parlamenta i na taj način značajno doprinijeli efikasnosti procesa usvajanja novog zakona o visokom obrazovanju – kazao je Vukčević.
FLEKSIBILNI U PRIJEDLOZIMA
Ističe da su svi prijedlozi studenata bili u duhu uvođenja novog sistema visokog obrazovanja za koji vjeruju da bi konačno izbalansirao sistem visokog obrazovanja i tržišta rada.
– Želimo da istaknemo i da nijesmo isključivi i da smo spremni da podržimo i druge prijedloge koji bi na adekvatan način riješili najveći problem crnogorskog sistema visokoga obrazovanja. Pod ovim prije svega mislimo na uvođenje diploma master I i master II, ili uvođenje sistema integrisanih petogodišnjih studija uz predviđanje mogućnosti izdavanja diploma nakon ostvarenih 180 ECTS, 240 ECTS i 300 ECTS kredita – rekao je on.
Stava je da je neophodno da novi tekst zakona sadrži i prelazno rješenje za studente koji su upisani i studiraju po aktuelnom modelu studija, na način što će studentima koji su položili ukupno 240 ECTS kredita, odnosno završili I godinu master studija, omogućiti da dobiju adekvatnu diplomu kojom se dokazuje da su položili taj broj ECTS kredita i stekli adekvatan nivo kvalifikacije VII1 u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, te im se na taj način omogućiti izlazak na tržište rada.
PRAKTIČNA NASTAVA, ISPITNI ROKOVI...
Pored ideja za rješavanje ovog glavnog problema, predložili su oročavanje obaveze Agencije za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja da izvrši rangiranje ustanova visokog obrazovanja. Delegirali su i reformu sistema praktične nastave, uvođenje dodatnih ispitnih rokova...
– Našem pozivu se odazvao veliki broj studenata, značajno veći nego što je to bio slučaj sa prethodna dva poziva koja su bila upućena istim povodom. Ovo je očigledno posljedica više faktora. Prevashodno, sigurni smo da je veliko interesovanje studenata uslijedilo upravo iz činjenice da je veliki broj studenata u proteklih godinu do dvije, na svom ličnom primjeru osjetio posljedice neusklađenosti sistema visokog obrazovanja i tržišta rada, te rješavanje ovog problema predstavlja lični interes i cilj najvećeg broja studenata – kaže Vukčević.
Dodaje da vjeruju da je i intenzivan rad Studentskog parlamenta na isticanju ovog ali i sličnih problema u javnosti, u protekle četiri godine, konačno urodio plodom, te da su koleginice i kolege prepoznale da ono o čemu govore sve ovo vrijeme jeste od suštinskog značaja za unapređenje uslova u kojima studiramo.
– O prethodnom svjedoči činjenica da se 95% pristiglih prijedloga studenata odnosilo upravo na rješavanje ove situacije – rekao je Vukčević.
Nakon prikupljanja prijedloga studenata, te njihovo spajanje sa već ,,tradicionalnim, ali i novim prijedlozima za izmjene zakona“, dostavili su ih Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, u roku. Očekuju, a što su i istakli na prvom sastanku radne grupe, da se ovom procesu pristupi maksimalno efikasno, a sve u cilju rješavanja nagomilanih problema u visokom obrazovanju, u mjeri u kojoj je to moguće uraditi kroz usvajanje novog teksta sistemskog zakona.
KRAH PRETHODNIH RADNIH GRUPA
Na novi zakon o visokom obrazovanju se čeka nekoliko godina. Dok je Ministarstvom prosvjete upravljala ministarka Vesna Bratić formirana je bila komisija koja je sačinila nacrt, ali je taj dokument nakon toga korigovan i nikada nije javno prezentovan. Radna grupa se konfrontirala sa Bratić i nije prihvatala rješenja ministarke. Ključne izmjene su se ticale uvođenja novog načina izbora rektora, korigovanje modela studiranja, te unapređenje izbora u akademska zvanja... Ni po dolasku ministra Miomira Vojinovića nije se promijenilo stanje. Najavljivano je da će se formirati radna grupa za izradu zakona i da će se donijeti u skorijem roku, što se nije realizovalo. Aktuelna ministarka Anđela Jakšić-Stojanović najavila je ove godine da će se obaviti izmjene svih akata u obrazovanju i da nas očekuje sveobuhvatna reforma, koja će se navodno razlikovati od svih pređašnjih.
Bivša poslanica Branka Bošnjak najaktivnija je bila u traženju izmjena ovog akta, te je bila sačinila i svoj prijedlog, jer je Ministarstvo odužilo svoju obavezu. Prema tom prijedlogu, ključna novina ticala se izbora rektora, te je bila predložila da ga zbog depolitizacije ne bira ubuduće Upravni odbor, nego da to čini akademska zajednica putem glasanja, kao na predsjedničkim izborima. No, prijedlog nije prošao tada u Skupštini. Bošnjak je kritikovala zbog toga i svoje kolege iz partije koji su je podržavali u ovim reformama dok, kako je rekla, nijesu došli na vlast. A kada su došli, navodila je ona, i ,,kada im je udobno, onda odgovara ispolitizovani sistem protiv kojeg su se bunili decenijama“.
