Inspektorka za kulturna dobra Uprave za inspekcijske poslove nije preduzimala mjere i radnje iz nadležnosti ove inspekcije, tokom nadzora u Manastiru Župa u Nikšiću, niti u Manastiru Duga na Bioču, a povodom nelegalnih radova koje je u decembru prošle godne ustanovila Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Štaviše, inspektorka je u manastirima tražila građevinske mašine i radnike, pa kako ih nije vidjela, zaključila je da „nije bilo izvođenja građevinskih radova u trenutku vršenja inspekcijskog nadzora“.
To proizilazi iz odgovora Uprave za inspekcijske poslove na pitanja Pobjede, koje smo im poslali povodom nelegalnog oslikavanja manastirske crkve u Župi, izgradnje novog konaka u Dugi i drugih nezakonitih intervencija, što je rezultiralo rješenjima o obustavi radova i vraćanjem kulturnog dobra u prvobitno stanje, koje je donijela Uprava za zaštitu kulturnih dobara 19. decembra prošle godine.
OBRAĆALI SE
Iz Uprave za inspekcijske poslove za Pobjedu su saopštili da je inspektorka u Manastiru Župa boravila 16. januara, te izvršila inspekcijski nadzor u prisustvu Mirka Vukotića, sekretara Eparhije budimljansko-nikšićke.
7- Na navode u inicijativi, iz Eparhije izjavili su da su se više puta obraćali Upravi za zaštitu kulturnih dobara, a ranije Zavodu za zaštitu spomenika kulture, sa zahtjevom za izdavanje konzervatorskih uslova, te davanja saglasnosti za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru Manastir Župa, ali da odgovor nijesu dobijali, te da su samo jednom dobili odgovor kada je njihov projekat odbijen, a da razloge za odbijanje nijesu dobili. Takođe su izjavili da radovi koje su izvodili na manastiru i konacima, datiraju još od 1997. godine – navode iz Uprave za inspekcijske poslove.
Na osnovu tih izjava ovlašćenog lica Eparhije budimljansko-nikšićke, u kojima se navodi da su radovi izvođeni prije više od dvije decenije, inspektorka nije imala osnova za pokretanje prekršajnog postupka „zbog velikog vremenskog perioda koji je protekao od trenutka nastanka prekršaja do danas“. Iz Uprave su, da bi opravdali ovakvo odlučivanje, podsjetili na Zakon o prekršajima, član 59 stav 1, u kojem se navodi: „Prekršajni postupak ne može se pokrenuti niti voditi ako protekne jedna godina od dana kad je prekršaj izvršen“.
- Uz inicijativu je dostavljeno i Rješenje br. UP/I-03-420/2022-3, od 19. 12. 2022. godine, kojim je Uprava za zaštitu kulturnih dobara naložila Eparhiji budimljansko-nikšićkoj da obustavi radove i vrati kulturno dobro Manastir Župa u prvobitno stanje. Napominjem, da u trenutku vršenja inspekcijskog nadzora na predmetnoj lokaciji nijesu primijećeni radnici, niti građevinske mašine, te nije bilo izvođenja građevinskih radova, pa inspektorka za kulturna dobra na licu mjesta nije preduzimala mjere i radnje iz nadležnosti ove inspekcije u tom pogledu – saopšteno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.
Oslikavanje crkve u Manastiru Župa Iz odgovora se ne može zaključiti da li je inspektorka ulazila u manastirsku Crkvu Svetog Luke, u kojem je stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara 8. decembra zatekao freskopisce kako oslikavaju zidove ovog kulturnog dobra, bez konzervatorskog projekta odobrenog od strane UZKD. Ne može se, dakle, zaključiti da li je inspektorka uopšte konstatovala poodmaklo oslikavanje, iako je sve dokaze o tim intervencijama imala u izvještaju UZKD, koji joj je dostavljen zajedno sa fotografijama, a što je, uostalom, bio i povod terenskog obilaska i postupanja stručnog tima Uprave.
Podsjetimo, stručni tim je tokom terenskog obilaska Manastira Župa, pored ranijih nelegalnih radova, zatekao skele u unutrašnjosti crkve, sa kojih su freskopisci već duži period oslikavali izmalterisane i okrečene zidove Crkve Sv. Luke, a na južnoj strani manastirskog kompleksa, izvan crkvene porte, zatekli su veliku količinu kubiciranog građevinskog materijala. Freskopisci su oslikavanje nastavili i pored prisustva stručnog tima Uprave, što se jasno vidi na fotografijama koje je napravila Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
- Zidovi se oslikavaju silikatnim materijalima koji su, po riječima izvođača, imitacija fresko-živopisa. Tehnika je nova, radi se šablonski na suvom malteru – konstatovao je, između ostalog, stručni tim Uprave u izvještaju sa terenskog obilaska Manastira Župa, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Na dodatno pitanje Pobjede o tome zašto inspektorka nije konstatovala oslikavanje manastirske crkve, iz Uprave za inspekcijske poslove do zaključenja ovog broja Pobjede nijesmo dobili odgovor.
GRANICE
Inspektorka je 17. januara obišla i Manastir Dugu, u čijem kompleksu su dugi niz godina izvođeni nelegalni radovi, dakle radovi bez saglasnosti nekadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara, zaključno sa najsvježijim građevinskim poduhvatom – glomaznim konakom koji sada u potpunosti dominira Crkvom Presvete Bogorodice i manastirskim dvorištem. I za ovo kulturno dobro, podsjetimo, Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 19. decembra prošle godi Inspektorki su tokom nadzora ovoga puta društvo pravili advokat Mitropolije crnogorsko-primorske Dalibor Kavarić i koordinator pravnog savjeta Mitropolije Igor Balaban. Oni su je informisali „da se novi konak i drugi objekti, mimo starog konaka i crkve, ne nalaze u granicama zaštićenog kulturnog dobra Manastir Duga“.
- Takođe, kazali su da su svi radovi koji su izvođeni na starom konaku i crkvi, rađeni prije više od 10 godina, tačnije jedan dio radova izveden je u periodu 2003. godine, a ostatak 2013. godine. Navode da su svi ti radovi ranije evidentirani od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u njihovom Izvještaju iz 2004. godine i Elaboratu iz 2013/14. godine – saopštili su Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.
Inspektorka je, prema navodima UIP-a, konstatovala da i Uprava za zaštitu kulturnih dobara u Izvještaju sa terenskog obilaska, izvršenog 8. decembra prošle godine, u više navrata navodi da je veći dio pobrojanih radova odrađenih bez saglasnosti, konstatovan kao nelegalni rad Izvještajem iz 2004. godine. Kao u slučaju Manastira Župa, inspektorka na licu mjesta „nije preduzimala mjere i radnje iz nadležnosti ove inspekcije“ jer u trenutku vršenja inspekcijskog nadzora „na predmetnoj lokaciji nijesu primijećeni radnici, niti građevinske mašine, te nije bilo izvođenja građevinskih radova“. Ne otkrivaju iz Uprave za inspekcijske poslove da li je inspektorka primijetila 16 paleta blokova, mješalicu, skele i drugi materijal, koje je prije nešto više od mjesec dana objektivom foto-aparata zabilježio stručni tim Uprave u dvorištu manastirskog kompleksa, a Pobjeda objavila u velikom tekstu u kojem smo se bavili svim nelegalnim intervencijama Mitropolije na ovom kulturnom dobru, od 1997. godine do danas.
- U daljem postupku, a radi eventualnog preduzimanja daljih mjera i radnji iz nadležnosti inspekcije za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine, inspektorka se obratila Upravi za zaštitu kulturnih dobara zahtjevom za dostavu podataka, kojim je zahtijevala dostavljanje akta kojim su utvrđene zaštićene granice kulturnog dobra Manastir Duga. Odgovor se još čeka – saopštili su iz Uprave za inspekcijske poslove.
Dokumentacija kao svjedok
U oba izvještaja sa terenskog obilaska manastira Župa i Duga, stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara, analizom dokumentacije ovog organa konstatovao je da se vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra nije obraćao Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture / Upravi za zaštitu kulturnih dobara za izdavanje konzervatorskih uslova, a što je bio u obavezi propisanoj zakonom. Za mnoge nelegalne intervencije ta konstatacija je tačna, budući da je Pobjeda, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, imala uvid u kompletnu dokumentaciju o ova dva kulturna dobra. Sa druge strane, dokumentacija pokazuje da je na zahtjeve koje je Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka dostavljala Zavodu i Upravi uvijek odgovoreno, pa i na zahtjev za izgradnju predimenzioniranog konaka u Manastiru Duga, čiji je projekat odbio raniji Zavod. Što se tiče Manastira Župa, u arhivi Uprave ne postoji nijedan zavedeni zahtjev za konzervatorske uslove za oslikavanje manastirske Crkve Svetog Luke. Jedino postupanje od 90-iz godina do danas, sudeći po dokumentaciji, dogodilo se tokom 2005. godine, kada Zavod za zaštitu spomenika kulture nije dao saglasnost na idejni projekat izgradnje novog konaka u sklopu Manastira Župa, budući da je jedan već nelegalno bio izgrađen, te da bi, po zaključcima komisije Zavoda, novi konak „svojom površinom, gabaritima, spratnošću i arhitektonskim rješenjem još više degradirao ovo kulturno dobro“. Na ovo rješenje advokat Eparhije Mlađen Mićović izjavio je žalbu, ali u dokumentaciji Uprave nema spisa koji potvrđuju kako je ova žalba riješena. ne donijela Rješenje o vraćanju prvobitno stanje.
