To su podaci iz usvojenog Strateškog plana razvoja organske poljoprivrede od 2025. od 2029. godine, koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Statistika kaže da je u Crnoj Gori 2023. godini broj registrovanih proizvođača iznosio je 514 i u poređenju sa 2016. godinom bio je veći za 84%.
Kako se navodi u Strategiji organska proizvodnja prisutna je u svakoj od 25 crnogorskih opština, ali najviše organskih proizvođača registrovano je u sjevernom dijelu Crne Gore i to čak 91,63 odsto.
Najviše organiskih proizvođača je među pčelarima. Od 2016.do 2023. indeks rasta zabilježen je kod broja goveda, košnica pčela i koka nosilja, dok se u ostalim kategorijama bilježi konstantan pad.
“U istom periodu, u potpunosti je prestalo gajenje koza po principima organske proizvodnje”, navodi se u dokumentu.
Zanimljivo je i to da Crna Gora nema organsku proizvodnju u akvakulturi, iako za to postoje veoma povoljni prirodni uslovi.
“Ako se analizira način uzgoja školjki, dostignuti standardi uzgoja i njihovog stavljanja na tržište, onda se može zaključiti da upravo školjke imaju taj potencijal da budu prvi organski sertifikovani proizvod akvakulture u Crnoj Gori”, navodi se u strategiji.
Podaci kažu i da je Crna Gora sa svega 1,6 odsto učešća površina pod organskom proizvodnjom u ukupnom korišćenom zemljištu daleko od EU prosjeka, ali je na ostalih balkanskih država.
U dokumentu se navodi i da je Evropska unija postavila ambiciozan cilj da do 2030. godine najmanje 25% poljoprivrednog zemljišta u EU (oko 40 miliona hektara) bude pod organskom poljoprivredom.
Posljednji podaci pokazuju da je udio zemljišta pod organskom proizvodnjom u EU 10,5% ukupnog korišćenog poljoprivrednog zemljišta, dok u Austriji taj procenat iznosi čak 25,7% u Austriji.
Kako se navodi u dokumentu organska poljoprivreda predstavlja jedan od strateških prioriteta razvoja crnogorske poljoprivrede.
“Da bi se obezbijedio kontinuirani rast organske proizvodnje, u narednom periodu biće neophodno veću pažnju posvetiti marketingu organskih proizvoda, kako bi se kroz povećanu prepoznatljivost na tržištu, povećala i njihova tražnja”, navodi se u Strategiji.
U dokumentu se navodi da, iako organska proizvodnja u Crnoj Gori bilježi kontinuirani rast, ona je još uvijek nedovoljno razvijena.
“Uprkos tome, u posljednjih desetak godina postignuti su značajni rezultati. Prepoznajući prednosti organske proizvodnje i njen potencijal na tržištu, ali i zbog izdašne državne podrške, sve veći broj poljoprivrednika se odlučuje za ovaj vid proizvodnje” piše u dokumentu koji je usvojen.
Strateški plan razvoja organske proizvodnje treba da bude ključni instrument koji će omogućiti da se organska proizvodnja razvija na planiran i održiv način, doprinoseći zaštiti životne sredine, unapređenju zdravlja potrošača i razvoju ruralnih područja.
“Strateški plan razvoja organske proizvodnje predstavlja skup konkretnih mjera čije će sprovođenje dovesti do povećanja površina pod organskom proizvodnjom, poboljšanja kvaliteta organskih proizvoda, intenzivnijeg razvoja prerade organskih proizvoda, jačanja tržišta organskih proizvoda, povećanja svijesti o organskoj proizvodnji, jačanja institucionalnog okvira i sistema podrške organskoj proizvodnji”, navodi se u dokumentu.
U dokumentu se navodi i da je tržište organskih proizvoda u Crnoj Gori još uvijek prilično nerazvijeno. Ipak, iz godine u potražnja za orgasnkim proizvodima raste, jer je sve više potrošača koji shvataju benefite organske hrane.
Pored toga kako piše, organski proizvodi su generalno skuplji od konvencionalnih, što ograničava njihovu dostupnost širem krugu potrošača.
“Dostupnost organskih proizvoda u Crnoj Gori uglavnom je ograničena na specijalizovane prodavnice i određene tržne centre. Nedostatak edukacije i javne svijesti o prednostima organske proizvodnje i potrošnje i slabo razvijen sektor prerađivačke industrije glavne su barijere za brži razvoj tržišta organskih proizvoda Crnoj Gori”, piše u Strategiju.
Pored toga, u Crnoj Gori ne postoji evidencija o uvozu i izvozu organskih proizvoda jer Uprava carina ne vrši razdvajanje organskih od konvencionalnih proizvoda.
Crnogorsko kontrolno tijelo „Monteorganica“ nije priznato od strane EU za izvoz organskih proizvoda u EU, te iz tih razloga ne raspolaže podacima o izvozu organskih proizvoda.
Podaci dobijeni od Uprave carina Crne Gore pokazuju da su količine organskih proizvoda izvezene iz Crne Gore veoma male.
Veliki je broj faktora koji utiču na ovakvo stanje, ali kao najvažniji izdvajaju se: relativno mala ukupna proizvodnja organskih proizvoda u Crnoj Gori, nedostatak standardizacije, složena i skupa organizacija logistike i distribucije organskih proizvoda do udaljenih tržišta, nedostatak marketinških znanja i dr. Izvoz organskih proizvoda iz Crne Gore ima veliki potencijal, ali je potrebno uložiti značajne napore kako bi se prevazišli postojeći izazovi.
“Organski sektor u Crnoj Gori predstavlja značajan potencijal za ekonomski rast, ekološku održivost, ublažavanje posljedica klimatskih promjena i poboljšanje javnog zdravlja. Imajući u vidu činjenicu da interesovanje za ovim vidom proizvodnje raste, pored već postojećih mjera, potrebno je ovaj sektor dodatno prodržati. Zbog toga je vema važno kreirati takve mjere koje bi doprinijele da se na tržištu prepozna dodatna vrijednost domaćih organskih proizvoda, a što bi vodilo daljem povećanju broja organskih proizvođača i površina pod organskom proizvodnjom”, navodi se u zaključcima Strateškog plana.
Ovaj strateški plan, kako se ističe, biće realizovan kroz četiri strateška cilja, 15 mjera i veliki broj akcija za njihovu implementaciju.
Prvi Strateški cilj je povećanje obima organske proizvodnje i razvoj prerađivačkih kapaciteta predstavlja ključni korak u razvoju organske poljoprivrede u Crnoj Gori.
“Na taj način bi Crna Gora postala poznata u u regionu po proizvodnji i izvozu visokokvalitetnih organskih proizvoda”, piše u Strategiji.
Među ciljevima je i povećanje obima organske proizvodnje i prerade kako bi se zadovoljila rastuća potražnja potrošača za organskim proizvodima uz istovremeno očuvanje prirodnih resursa i biodiverziteta i održiv razvoj ruralnih područja.
Indikatori uspješnosti do 2029. godine u odnosu na 2024. godinu: su da sertifikovane površine pod organskom proizvodnjom budu povećane na 1.500 ha, a površine za sakupljanje samoniklog ljekovitog bilja i šumskih plodova na 150.000 ha.
Među indikatorima uspješnosti su i da do 2029. broj organskih proizvođača bude povećan na 750, rast prosječnih prinosa u biljnoj proizvodnji za 20% , organska proizvodnja u stočarstvu povećana za 20%.
Plan je i da imamo povećan broj domaćih organskih proizvoda na tržištu i da proizvođači imaju pristup potrebnim inputima i uslugama.
Strateški plan razvoja organske proizvodnje u Crnoj Gori je dokument Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore i nastao je kao rezultat aktivnosti Regionalne ekspertske savjetodavne radne grupe (REAWG) za organsku poljoprivredu, u okviru projekta „Dijalog poljoprivredne politike Njemačka – Zapadni Balkan“.
