Kroz monitoring uobičajenih vrsta ptica u Evropi, koji se sprovodi od 1980. godine, evidentiran je pad za obje vrste vrabaca - pokućar (Passer domesticus) i poljski vrabac (Passer montanus) za čak za 66 i 67 odsto.
Uzroci za smanjenje populacije vrabaca, smatra Zeković, leže najviše u promjeni poljoprivredne prakse, jer se krenulo ka intenzivnijoj poljoprivredi, zatim gašenje sela, sve manje uzgajanja žita...
Nije poznato da li zagađenost vazduha može ugroziti ove ptice.
"Svakako da veća količina zagađenosti, kao i intenziviranje gradnje, uklanjanje zelenih površina i te kako može da doprinese ovim vrstama koje su iskoristile blizinu čovjeka u mjeri koja je bila održiva po njih", kaže ornitolog za Portal Javnog servisa.
U zimskim periodima građani mogu pomoći ovim pticama, budući da su vrapci među najbrojnijim pticama koje posjećuju hranilice.
"Bolje planiranje i odabir vrsta koje bi se našle u okviru gradskog zelenila još je jedna od mogućnosti kako se vrapcima može pomoći", dodaje Zeković.
Vrapci su u Crnoj Gori zaštićeni od 2006. godine, u okviru Rješenja o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.
Uloga vrabca u istoriji
Koliko je vrabac važan u prirodi potvrdili su događaji iz 1958. godine u Kini. Vrabac se našao među četiri štetočine, uz pacova, muvu i komarca, pa je gotovo istrijebljen.
Godinu dana kasnije došlo je do takve ekološke neravnoteže koja je pospiješila veliku glad. Zbog toga je Kina uvezla 250.000 vrabaca.
Stručnjaci kažu da je vrabac ptica koja prati čovjeka. Sakriva se u šupljinama zidova, ograda, voli dvorišta, ali i zrnevlje.
