Stambeni kompleks porodice Zifra sa Crkvom Sv. Vinćencija nalazio se u donjem dijelu toka potoka Zvjerinjak, u kotorskom naselju Škaljari. Sastojala se od vile, vrta i crkve od kojih su danas vidljivi zapušteni ostaci crkve.
Crkva je izgrađena 1828. godine, kao jednobrodna građevina zidana kamenom. Kao vrijedan primjer sakralne arhitekture proglašen je zaštićenim spomenikom kulture 1957. godine.
Međutim, to joj nije pomoglo da dobije više pažnje i spasi je od raspadanja kojem je izložena nakon oštećenja koja je pretpjela u zemljotresu 1979. godine.
Crkvu Sv. Vićencija podigla je kotorska porodica Zifra početkom 19. vijeka. To je jednobrodna građevina zasvedena polukružnim kamenim svodom, zidana od tesanog kamena. Iako je danas u vrlo lošem stanju jer je ozbiljno oštećena u zemljotresu 1979, otkada nije popravljana, ipak su vidljivi ostaci dekoracije.
Od sačuvane prvobitne dekoracije naročito se ističe renesansni portal, vjerovatno prenešen sa neke starije kotorske crkve.
O arhitekturi crkve se može pročitati da je unutrašnjost crkve podijeljena pilastrima i poprečnim lucima na tri traveja. Svodovi su izvedeni u obliku tri kalote zidane opekom. Unutrašnjost je osvijetljenja visoko postavljenim polukružnim prozorima na podužnim stranama kao i sa dva prozora na zapadnoj fasadi. Pod crkve je od kamenih ploča.
Na istočnom zidu stajao je zidni oltar do 1989. kada je prenesen u Crkvu Sv. Nikole u Perastu. Raskošni mermerni oltar sa četiri skulpture anđela predstavljao je najznačajniji dio enterijera crkve, a bio je donešen iz Crkve Gospe od anđela u Starom gradu Kotoru kad je ona izgubila sakralnu funkciju. Danas se čuva u Crkvi Sv. Nikole u Perastu.
Crkva je zidana kamenom. Naročita pažnja posvećena je obradi ulazne fasade zidane krupnim kvaderima korčulanskog krečnjaka. Jedna od najvećih vrijednosti ove crkve monumentalni portal renesansnih stilskih karakteristika kao i dva simetrično postavljena prozora-bifore gotičkog stila-najvjerovatnije potiču sa neke starije crkve. Pored ovih otvora za koje se pretpostavlja da izvorno potiču sa nekog starijeg sakralnog objekta, na glavnoj fasadi značajno je i prisustvo spolije u vidu simbola koji se povezuje sa bratovštinom bičevalaca Sv. križa.
U zemljotresu od 1979. godine Crkva Sv.Vićencija je pretrpjela značajna konstruktivna oštećenja kao što su pukotine na zidovima, svodovima i krovu. Oštećenja na krovu prouzrokovala su prodor vlage u zidane konstrukcije i dalju degradaciju zidova.
U posljednje vrijeme izrađen je projekat koji bi trebao da se realizuje iz više faza kojim se predviđaju i poslovi na uspostavljanu funkcije kao i spomenička prezentacija građevine, a danas su u toku radovi na izradi parka u neposrednoj okolini ovog kulturnog dobra. Za nadati se da je došao kraj višedecenijskoj nebrizi i zapuštenosti ovog vrijednog kulturnog dobra.
Zbog uspomena na kotorsku porodicu Zifra, kao i zbog vremena nastanka, i zbog plastičnih dekoracija koje su očigledno sekundarno korištene na njoj sa nekog starijeg sakralnog objekta, Crkva Sv. Vićencija predstavlja značajan spomenik kulture ovog područja i kao takva je vrijedna da bude sačuvana i prezentovana kako joj dolikuje.
Tekst je kreiran uz pomoć sredstava za pluralizam medija Ministarstva kulture i medija dodijeljenjih Portalu Analitika za teme po projektu za konkurs
