Franjevački samostan sa Crkvom Sv. Klare smješten je u sjeverozapadnom dijelu grada uz same bedeme Kotora. Kompleks čine Crkva Sv. Klare sa zvonikom i samostanske zgrade koncentrisane oko zatvorenog atrijuma. Zaštićeni je spomenik sakralne arhitekture od 1960. godine.
Na tom mjestu se najprije nalazio benediktinski samostan, koji je od 14. do 16. vijeka bio povjeren redovnicama Sv. Klare, kada je predat franjevcima. Kako smo već naveli kompleks se sastoji od crkve i samostanskih zgrada grupisanih oko zatvorenog dvorišta.
Crkvu Svete Klare odlikuje renesansno prostorno rješenje i barokna obrada unutrašnjosti koja kulminira bogato obrađenim oltarom od bijelog i crvenog mermera, djelom Frančeska Kabjanke iz 1708. godine. Samostanske prostorije su rezultat višestrukih pregradnji, rušenja i obnove u širokom vremenskom rasponu od 14. do 19. vijeka.
Crkva Sv. Klare je više puta preuređivana. Kako se može pročitati, današnji izgled je dobila u 18. vijeku. Ima bazikalnu osnovu sa kvadratnom apsidom i drvenom tavanicom. Odlikuje je renesansno prostorno rješenje i barokni enterijer koji kulminira na bogato ukrašenom glavnom oltaru u raznobojnom mermeru, koji zauzima čitavu sjevernu stranu crkve, a kojega je 1708. izradio mletački skulptor Franćesko Kabjanka sa svojim pomoćnicima.
Oko centralnog dijela, jedne italo-vizantijske ikone i nemirno drapirane mermerne zavjese koju razvlače anđeli, koncentrisan je dinamičan scenarij s brojnim figurama u širokim pokretima.
Izgradnju oltara finansirao je Ivan Bolica sa suprugom Vićencom, pa su kako se može pročitati zbog toga, pored sv. Franja i sv. Klare, istaknuto mjesto zauzeli i imenjaci donatora sv. Ivan i sv. Vinko Fererski. Barokno raspričanu scenu oživljava tridesetak anđela.
Barokni su i sporedni oltari sa palama mletačkih slikara Đ. Đinarolija, Đ. Angelija i dr. Veliku sliku sv. Klare i četiri jevanđelista, koji su ranije bili na stropu crkve, radio je početkom ovog vijeka domaći slikar Špiro Đuranović.
Uz sjevernu stranu crkve je barokni zvonik sa lukovičastom kupolom, jedinstvenog oblika na našoj obali.
U crkvenoj riznici čuva se više vrijednih slika, ikona i drugih umjetničkih predmeta. Tu je slika Ecce homo, koja se pripisuje španskom slikaru Moralesu, poznatijem kao El Divino.
Od posebne kulturno istorijske vrijednosti je franjevačka biblioteka sa bogatim fondom rukopisnih i starih štampanih knjiga, među kojim i veliki broj inkunabula.
Kompleks franjevačkog samostana i pored obimnih rušenja i višestrukih pregradnji sačuvao je bitna prostorno-arhitektonska i kulturno-istorijska svojstva koja ga svrstavaju među nanvrednije graditeljske ansamble u Kotoru.
Tekst je kreiran uz pomoć sredstava za pluralizam medija Ministarstva kulture i medija dodijeljenjih Portalu Analitika za teme po projektu za konkurs
