Dobre priče

U toku proljećna poljoprivredna sezona, balkon dobra alternativa

Vrtlarstvo u doba korone: Rasterećenje od dnevnih briga, uključivanje djece je odličan spoj lijepog i korisnog

Rad u bašti, iako je karaktera fizičkog posla, sam po sebi predstavlja jednu vrstu rasterećenja od dnevnih briga koje svi imamo u ovom periodu. Uzgajanje biljaka bilo koje vrste i uključivanje djece u taj postupak je odličan način da se spoje lijepo i korisno. Na taj način oni počinju da razumiju što znači vrijednost rada uopšte, kao i briga o drugome - govore za Portal Analitika agronomi Vrtnog centra Kalia.

Vrtlarstvo u doba korone: Rasterećenje od dnevnih briga, uključivanje djece je odličan spoj lijepog i korisnog Foto: Portal Analitika
Luka Đurić
Luka ĐurićAutor
Izvor

Mjere koje je naložila Vlada Crne Gore i NKT ograničile su stanovništvo na kretanje i boravak u svojim domovima i svojim dvorištima. Imajući u vidu da je upravo u toku proljećna poljoprivredna sezona, kako kažu naši sagovornici, veliki broj kupaca Vrtnih centara KALIA odlučio je da iskoristi višak slobodnog vremena i da se, shodno svojim mogućnostima, bave hobističkom proizvodnjom, bilo povrća, voća ili cvijeća.

,,Prethodnih nekoliko nedjelja bilježimo značajan rast tražnje za sjemenima povrća, cvijeća i lukovica. U sredinama gdje ljudi posjeduju veća imanja, svakako da se veliki broj njih odlučuje za proizvodnju jednog dijela namirnica za svoje potrebe, kao i za potrebe tržišta. Ovo može biti značajan izvor prihoda u novonastaloj situaciji jer će svakako doći do povećanja tražnje za domaćim prozvodima“, govore agronomi Vrtnog centra Kalia.

Kako nam objašnjavaju, najviše se traži sjemenska roba - krompir, luk i sjemena povrća, kao i adekvatna mineralna i organska đubriva.

,,Upravo je to i naša preporuka jer proizvodnja ovih kultura nije komplikovana, a naša stručna služba agronoma stoji na raspolaganju za sve vrste savjeta koji proizvođačima mogu biti potrebni“, kažu sagovornici.

Rad u bašti kao ventil: U karantinskom periodu, koji je sam po sebi karakterističan jer donosi visok dnevni pritisak zbog briga o dešavanjima u budućnosti, rad u bašti može poslužiti kao ventil, da se oslobodimo negativnih misli, makar na nekoliko sati.

,,Rad u bašti, iako je po karakteru fizički poslao, sam po sebi predstavlja jednu vrstu rasterećenja od dnevnih briga koje svi imamo u ovom periodu. Boravak u prirodi je svima koristan, pa i kada je u pitanju sopstveno dvorište. Za rad u manjem vrtu, a u zavisnosti od kulture koja se uzgaja, dovoljno je pola sata do sat vremena svakog dana da bi se ispoštovale sve potrebne agro-tehničke mjere'', ističu iz Kalije.

Kako dodaju, za sve one koji žele da počnu da se bave vrtlarstvom, najpotrebnija je dobra volja.

''Nakon toga, u zavisnosti od konkretnih želja za vrstama i sortama koje će se proizvoditi, potrebna je priprema zemljišta, adekvatan alat, sjeme, đubrivo i kasnije - sredstva za zaštitu bilja. U vrtnim centrima Kalia radi preko 40 agronoma koji mogu dati preporuke i savjete za odabir asortimana u zavisnosti od klimatskih uslova, lokacije, nadmorske visine i slično'', ističu naši sagovornici.

Vrtlarstvo u stanovima: Prva pomisao na vrtlarstvo su prostrane bašte i dnevno obrađivanje zemljišta i briga o biljkama. Međutim, ljubitelje ove aktivnosti, život u stanu ne bi trebao da ograničava, naročito jer su u posljednje vrijeme sadnice na terasama sve popularnije bilo da se radi o ukrasnom ili začinskom bilju.

,,Prostor na terasama stanova je svakako značajno ograničenje, ali imamo primjere gdje naši kupci uspijevaju da improvizuju male izdignute leje i u njima sade određene vrste povrća. Svakako, na terasama se uglavnom sadi cvijeće, posebno sada akutelne sezonske vrste - muškatle, petunije, surfinije...“, govore agronomi.

Kako dodaju, zbog, generalno malog prostora na balkonima, najbolji dekorativni efekat se postiže upravo sadnjom cvijeća, posebno sezonskog i određenih ukrasnih žbunastih vrsta.

,,Očigledna ograničenja postoje kada govorimo o vrstama koje rastu visoko tj. koji od tavanice ne mogu da postignu svoju prirodnu visinu i takve vrste treba izbjegavati. U južnim djelovima Crne Gore na terasama često vidimo razne vrste citrusa u saksijama - limun, fortunela. Takođe uzgajanje začinskog bilja za svoje potrebe dobija na popularnosti tokom posljednjih godina. Ovo je takođe i trend prisutan u zapadnim zemljama. Začinsko bilje nije teško uzgajati, posebno što sada već postoje gotovi "kompleti za početnike" koji uveliko olakšavaju rad. Naime, u vrtnim centrima Kalia moguće je kupiti komplet koji sadrži saksiju ili malu žardinjeru, supstrat za sadnju, sjeme začinskog bilja i kratko uputstvo. U par jednostavnih koraka, veoma brzo možemo na balkonu imati bosiljak, peršun, ruzmarin, origano...“ - ističu naši sagovornici.

Kako objašnjavaju, sam odabir kultura za sadnju je stvar ukusa i potrebe, nekim kupcima najviše odgovara sadnja raznog cvijeća i u tom smislu preporučuju sezonske vrste - muškatle, surfinije, petunije, kao i lukovice proljećnog cvijeća. Ukoliko, dodaju, postoji želja za sadnjom povrća, za njega je potrebna adekvatna priprema u vidu izdignutih leja ili dubokih žardinjera u kojima se moze posaditi luk, paradajz, šargarepa ili sl.

Bavljenje biljkama dobar odgovor za krizu: Za ljubitelje vrtlarstva, rad sa biljkama predstavlja prvenstveno vid pishičkog odmora, a takođe može poslužiti kao i korisna aktivnost u koju mogu uključiti i najmlađe.

,,Kada gledamo kako sjeme koje smo posadili klija i zatim izrasta u zdravu biljku koja nosi plod za nas i našu porodicu, to svakako predstavlja određenu satisfakciju koja nam skreće misli sa svakodnevnih problema. Uzgoj biljaka ne može riješiti riješiti krizu, ali će nam svakako pomoći da manje mislimo na probleme koji se dešavaju kod nas i svuda u svijetu“ govore naši sagovornici.

Kako dodaju, roditelji koji imaju, posebno malu djecu, svjedoci su koliko je im je teško zadržati pažnju i kvalitetno ispuniti slobodno vrijeme u uslovima kućne izolacije.

,,Uzgajanje biljaka bilo koje vrste i i uključivanje djece u taj postupak je odličan način da se spoje lijepo i korisno. Gajenjem biljaka djeca stvaraju obavezu da brinu o "svojoj" sadnici na način da svakodnevno, uz pomoć i nadzor roditelja, obavljaju neke od zadataka u bašti. Posebno zadovoljstvo djeca imaju kada vide da njihova biljka raste i da donosi "samo njihov plod". Na taj način oni počinju da razumiju što znači vrijednost rada uopšte, kao i briga o drugome. Dodatno, za djecu školskog uzrasta, uzgoj biljaka ima konkretnu edukativnu funkciju, jer isti postupak u teoriji uče u svojoj školi“, zaključuju agronomi vrtnog centra Kalia.

Portal Analitika