Praznici su za većinu ljudi vrijeme radosti, zajedništva i slavlja, ali, sa druge strane, za mnoge to doba godine može donijeti suprotan osjećaj – tugu, anksioznost i osjećaj usamljenosti. Ovaj fenomen, poznat kao praznična depresija, nije neuobičajen i može pogoditi ljude svih uzrasta i životnih okolnosti.
Dok su neki preplavljeni stresom zbog obaveza, finansijskih pritisaka i očekivanja, drugi se suočavaju sa osjećajem gubitka ili izolacije. Praznična depresija često ostaje neprepoznata, jer se osjećaj tuge kosi sa društvenim očekivanjima karakterističnim za ovo doba godine.
O uzrocima, simptomima i načinima za suočavanje sa prazničnom depresijom, za Portal Analitika govori psihološkinja i psihoterapeutkinja, Maja Vukićević.
Analitika: Praznična depresija je sastavni dio euforije u koju ljudi upadaju u periodu novogodišnjih praznika. Radost, pokloni, ukrasi, zahvalnost, nada.... pozitivne stvari koje su oko nas, kod velikog broja ljudi mogu pokrenuti i potpuno suprotne osjećaje, uz visok nivo stresa pa i depresiju. Šta sve mogu da budu razlozi da se javi praznična depresija?
Vukićević: Razlozi za prazničnu depresiju mogu da budu brojni. Praznici na kraju godine su obično vrijeme kada sumiramo period koji je protekao, odnosno godinu koja se završila, pa shodno rezultatima možemo ući u stanje dubokog nezadovoljstva.
Često se za loše rezultate krivica traži u okolnostima, državi, drugim ljudima i sl. Ako tome dodamo i negativnu samokritiku pa i osjećanje krivice, dolazimo do jednog stanja koje čovjeka uvodi u duboku anksioznost koja je predvorje praznične depresije.
Kada se tome doda i inače loše vrijeme u ovom periodu godine, kraći dani, hladni i kišoviti sa kratkim sunčanim periodima, pad raspoloženja je očekivan. Ono što je činjenica jeste da ne treba zanemarivati nikakav pad raspoloženja ili funkcionalnosti, jer praznična depresija može biti uvod u ozbiljnija mentalna stanja.
Ovdje je važno ukazati i na neopravdano korišćenje termina depresija i gdje treba i tamo gdje ne treba. Prava depresija je vrlo teško i dugotrajno oboljenje koje traži ozbiljnu psihološku opservaciju.
Pred praznike neki ljudi podlegnu neraspoloženju iz poznatih ili nepoznatih razloga. Oni koji su skloni depresivnom reagovanju ili su već ranije bolovali od depresije u većem su riziku da i praznike dožive kao krizno stanje.
Analitika: Možete li da navedete nekoliko primjera koji mogu dovesti do depresivnih stanja?
Vukićević: Kao što sam prethodno napomenula da su brojni razlozi koji dovode do praznične depresije evo nekih konkretnih primjera koji dovode do nje: pojačan stres, previše obaveza oko praznika, okupljanja, putovanja, umor- fizički i mentalni, stres zbog finansija.
Takođe, nerealno visoka očekivanja, nametnuta slikom u medijima i na mrežama, stresna porodična okupljanja, usamljenost, nemogućnost da se bude sa voljenima, razočaranje usljed neispunjenih očekivanja, tugovanje za voljenom osobom....
Analitika: Je li praznična depresija prolazno stanje?
Vukićević: Ovo može biti prolazno stanje i može proći sa završetkom praznika. Međutim, može biti i simptom dubljih depresivnih poremećaja i ukazivati na potrebu za dugoročnijim tretmanom.
Zato je ne treba olako shvatati, već se suočiti sa problemom i potražiti stručnu pomoć od strane psihoterapeuta ili psihijatra.
Analitika: Koji simptomi ukazuju na prazničnu depresiju?
Vukićević: Osobe koje su sklone prazničnoj depresiji osjećaju apatiju, tugu i bezvoljnost koji traju više od dvije nedjelje i to su karakteristični znaci.
Prate ih i osjećaj bezvrijednosti ili krivice, kao i pojačana napetost i anksioznost. Praznična depresija dovodi do gubitka interesovanja za stvari u kojima ste nekada uživali. Primjetna je i slabija koncentracija, pa isocijalna distanca.
Takođe, osjećaju i ljutnju, ali tu ljutnju često gutaju i okreću ka sebi zbog čega imaju psihosomatske probleme u vidu bolova u želucu, mučnina, glavobolja. Imaju problem sa spavanjem, poremećaj apetita pa se slabo hrane ili se, što je još češći slučaj prejedaju. Nekad imaju gubitak interesovanja za seks.
Nekada od crnih misli koje ih obuzimaju „bježe“ u igranje igrica, beskonačno gledanje serija, opijaju se, zloupotebljavaju nedozvoljene supstance i ljekove.
Analitika: Može li praznična depresija biti okidač za ozbiljnija mentalna stanja?
Vukićević: Praznična depresija može biti okidač za ozbiljna mentalna stanja, naročito kod osoba koje već imaju predispozicije za mentalne poremećaje.
Evo nekoliko načina na koje praznična depresija može uticati: pogoršanje postojećih mentalnih stanja, kod osoba koje već pate od mentalnih bolesti, praznična depresija može pogoršati simptome anksioznosti, depresije ili drugih mentalnih poremećaja.
Stres, socijalna izolacija i visoka očekivanja tokom praznika mogu dodatno opteretiti mentalno zdravlje.
Analitika: Kako se nositi s tim stanjem?
Vukićević: Savjetuje se da ljudi u toj situaciji ne treba da žale za onim što u prošlosti nisu dobili, niti da krive sebe i druge za loša dešavanja, niti da zastrašuju sebe predviđanjima od budućnosti, već da urade neki mali korak za sebe danas ili se obrate za pomoć psihoterapeutu.
Važno je prepoznati simptome praznične depresije kao što su osjećaj tuge, anksioznosti, umora, i promjene u apetitu ili spavanju. Prihvatiti svoja osjećanja i ne osjećati se krivim zbog njih. Ne treba se opterećivati savršenim praznicima.
Prihvatiti da je u redu ako stvari ne idu po planu i fokusirati se na uživanje u trenutku, bez prevelikih očekivanja. Odvojiti vrijeme za aktivnosti koje volite i koje pomažu da se čovjek opusti. To može uključiti čitanje, šetnje, vježbanje ili jednostavno uživanje u omiljenom filmu.
Redovno vježbanje može poboljšati raspoloženje i smanjiti anksioznost. Pravilna ishrana i dovoljno sna mogu značajno uticati na mentalno zdravlje. Finansijski stres je čest tokom praznika. Treba napraviti budžet za troškove i držati se njega kako bi se izbjegli dugovi.
Okruženje je još jedan faktor koji može pomoći. Treba što više vremena provoditi sa dragim ljudima na koje čovjek možete da se osloni tokom praznika, bilo da je u pitanju porodica ili prijatelji.
Ako čovjek osjeća da ne može sam da se nosi sa svojim osjećanjima, treba se obratiti stručnjaku za mentalno zdravlje. Terapija ili savjetovanje mogu pružiti podršku i strategije za suočavanje s prazničnom depresijom.
Analitika: Kako prevazići prazničnu depresiju?
Vukićević: Praznična depresija može biti izazov za mnoge ljude, ali postoje strategije koje mogu pomoći da se prevaziđe ovo stanje i da se praznici provedu sa manje stresa i više radosti. S toga treba svesti svoja očekivanja na realnu mjeru.
Prihvatiti da praznici ne moraju biti savršeni i da stvari ne moraju ići tačno po planu. Fokusirati se na uživanje u trenutku, a ne na ispunjavanje nerealnih očekivanja.
Redovna fizička aktivnost može značajno poboljšati raspoloženje. Boravak na svježem vazduhu i sunčevi zraci takođe mogu pozitivno uticati na raspoloženje. Prepoznati i prihvatiti svoja osjećanja. Ako se neko osjeća tužno ili anksiozno, ne treba da pokušava da potisne svoje emocije, već da razgovara o svojim osjećanjima.
Odvojiti vrijeme za aktivnosti koje opuštaju i koje čovjek želi, bilo da je to čitanje, gledanje filmova, slušanje muzike ili meditacija. Samobriga je ključna za održavanje mentalnog zdravlja tokom stresnog perioda.
