Direktorica ove škole Biljana Vučurović rekla je Pobjedi da je porazgovarala sa profesoricom i da joj je ona rekla da je ,,zadovoljna odgovorima učenika na ovu temu, da su je lijepo shvatili“. Kaže da će pratiti rad profesorice, te da im se niko od roditelja nije žalio zbog zadatih tema.
Iz Zavoda za školstvo najavljuju reakciju.
"Pomenute teme, a posebno formulacija druge, nijesu primjerene uzrastu učenika, kao ni osjetljivom aktuelnom društvenom trenutku i ne omogućavaju ostvarivanje pomenutih ciljeva nastave ovog predmeta. Zavod za školstvo će preduzeti dodatne korake, u okviru svojih nadležnosti, kako ubuduće do ovakvih situacija ne bi dolazilo, iako u okviru svojih redovnih aktivnosti kontinuirano radi na unapređenju kvaliteta različitih segmenata nastave svih predmeta", rekli su Pobjedi iz sektora za nastavu u Zavodu za školstvo.
Nije stvar kreativnosti, već propagande
U nastavi o jeziku neophodno je podsticati kreativne tvorbene modele, kakve su slivenice, s čime se susrijećemo i u naslovu date teme, ali kad nastavnica slivenicu ,,njegošološi“ stavi kao antonim pojmu ,,njegošolozi“ u postavci pismenoga zadatka – to nije stvar kreativnosti, već propagande, smatra profesorica crnogorskog jezika Jelena Šušanj.
Komentarišući ko su to „njegošološi“, Vučurović kaže da je profesorica navela autora koji je izdao rad na tu temu, da ga je proučavala i postavila pitanje i učenicima.
"Ako neki roditelj ima bilo šta da nam sugeriše, uvijek smo vrlo raspoloženi da čujemo bilo kakve komentare. Vi ste prvi koji ste pozvali da nam se obratite zbog ove teme", rekla je Vučurović.
Šušanj kaže da se teško oteti utisku da je autorka date teme imala za cilj da se oni koji se odmetnu od jednoumnoga, panegiričkoga tumačenja Njegoševa lika i djela učenicima predstave kao ološ.
"Ovim se postupkom učenicima daje signal da su oni koji odskaču od uobičajenoga i očekivanoga, oni koji se usude iznijeti stav drugačiji od društveno prihvaćenoga, bez obzira na argumentaciju – ološ", kaže Šušanj.
Osnovni cilj obrazovanja je razvoj – lični i kolektivni, dodaje ona. Taj se razvoj ostvaruje kroz kritičko mišljenje.
"Ako nema slobodnoga mišljenja – nema ni kvalitetnoga obrazovanja, a onda ni društvenoga napretka. Čini se, nažalost, da se u Crnoj Gori propaganda stavlja ispred znanja, a predrasude ispred promišljanja. I čini se da je tema „Njegošolozi i njegošološi“ nastala upravo kao podsticaj takvim angažmanima", navodi Šušanj.
Kaže da se insistiranje na neprikosnovenosti autoriteta u literaturi prenosi na autoritarnost u nastavi, a taj se konzervativizam i jednoumno sivilo preporučuje i kao pravilo u životu. Time se, navodi ona, učenici pretvaraju u podanike, od slobodnomislećih mladih ljudi dobijamo one koji bespogovorno slijede direktive i usvajaju tuđe stavove i ponašanja.
"Dakle, stvara se atmosfera bogobojažljivoga odnosa prema autoritetu – literarnome, a preko njega i ostalima – umjesto da se učenici podstiču da konstantno preispituju stavove koji im se nude", rekla je Šušanj.
Iz Sektora za nastavu u Zavodu za školstvo podsjećaju da teme za pismene zadatke formulišu nastavnici u okviru stručnih aktiva na osnovu ishoda učenja/sadržaja koji su ostvarivani/rađeni u periodu koji prethodi izradi zadatka. Predmetnim programom za opštu gimnaziju predviđeno je da „teme za pismene zadatke prate uzrast i interesovanja učenika i omogućavaju im da pokažu svoje jezičko i stilsko umijeće, kreativnost, slobodu iskaza i izraza. Kažu da pored tema koje podrazumijevaju doživljajnu osnovu i subjektivno stanovište, treba uključiti i teme koje zahtijevaju kritičko prikazivanje šire i složenije stvarnosti i aktuelnih društvenih pojava“. Ističu i da su opšti ciljevi nastave crnogorskog–srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti usmjereni, između ostalog, na „sticanje sposobnosti estetskog, etičkog i saznajnog vrednovanja književnog djela i razvijanje kritičkog mišljenja i literarnog ukusa, na prihvatanje različitosti i razvijanje osjetljivosti za potrebe drugih, kao i na to da učenici postaju svjesni mogućnosti uticaja na svoju sredinu i društveni život i formiraju građansku svijest“.
