Laburista Stoltenberg (55) je u dva navrata bio premijer Norveške (2000-2001. i 2005-2013), a tokom političke karijere zaradio je pohvale da važi za trezvenog političara. Dolazi iz najmoćnije političke dinastije u Norveškoj budući da su njegov otac i drugi članovi porodice godinama unazad prisutni u političkom životu zemlje.
Novi šef NATO proveo je djetinjstvo u Beogradu, pošto je njegov otac, Torvald Stoltenberg, poznat javnosti kao mirovni posrednik UN za bivšu Jugoslaviju, 1960. godine bio postavljen za prvog sekretara norveške ambasade u Beogradu.
Supruga Jensa Stoltenberga je diplomata Ingrid Šulerud, direktorka Odsjeka za centralnu Evropu u norveškom ministarstvu spoljnih poslova. Imaju dvoje djece: Ana-Katarina (rođena 1992) studira pjevanje u Kopenhagenu, a sin Aksel (1989) studira kineski u Šangaju.
Novi šef NATO ima dvije sestre: godinu dana stariju Kamilu, naučnicu koja se bavi medicinskim istraživanjima, i četiri godine mlađu Nini, koja je preminula ove godine dok se oporavljala od zavisnosti od heroina. Porodica Stoltenberg je mnogo propatila boreći se protiv njene zavisnosti, navode norveški mediji.
Stoltenberg kaže da nije ateista, ali da ne pripada nijednoj crkvi. Smatra da postoji "nešto veće od čovjeka" i priznaje da je u mladosti pušio marihuanu.
Jens je, prilikom zvanične posjete Beogradu u oktobru 2007. evocirao uspomene na svoje, kako je sam rekao, srećno djetinjstvo u srpskoj prijestonici. On je tada u izjavi Tanjugu rekao da je u bivšoj SFRJ imao "srećno i veoma dobro detinjstvo" i da ga za Beograd vežu veoma lijepe uspomene.
Osim kuće u kojoj je odrastao, na Dedinju, njegovo omiljeno mjesto je Kalemegdan, gdje je naučio da skija. Prisjećajući se dana koje je proveo u Beogradu, Stoltenberg je rekao da pamti omiljena srpska jela koja je voleo da jede kao dječak - punjene paprike, pasulj i ćevape.
Mladolikog Jensa Stoltenberga norveški mediji često porede sa bivšim američkim predsjednikom Džonom Kenedijem, imajući u vidu, prije svega, njegovu harizmu i dobar izgled.
"To poređenje ne odgovara istini. Ja sam, prije svega, norveški političar", rekao je tada Stoltenberg Tanjugu. On sam ističe da mu porodica puno znači i da se uvjek trudi da uskladi porodične obaveze sa profesionalnim.
"Svoju djecu učim poštenju i da budu dobri prema drugim ljudima, a to je ono čemu me je naučila moja dadilja", rekao je norveški premijer.
Bivša Stoltenbergova dadilja Smilja Katić bila je skoro čitavu deceniju zadužena za njegovo vaspitanje, kako u Beogradu, tako i jedno vrijeme u Oslu.
"Jens nije moj sin, ali je tako u mom srcu ostao", rekla je Katićeva tokom susreta 2007. sa Stoltenbergom u kući u kojoj je odrastao. Katićeva je rekla novinarima da je mali Jens bio nestašno, ali i dobro dijete koje bi svaki roditelj poželio.
"Volio je da se puno igra, ali i da pomaže starim ljudima - rekla Katićeva, koja je bila vidno uzbuđena prilikom njenog trećeg susreta sa Stoltenbergom u posljednjih 15 godina. Ona je 1992. godine posjetila porodicu Stoltenberg, dok je norveški premijer uzvratio posetom Katićevoj u njenom domu u Subotici 2000. godine.
Opisujući porodicu Stoltenberg, Katićeva je navela da joj nije bio problem da se uklopi, jer su svi njeni članovi naučeni da poštuju ljude, dobrotu i pravednost.
Prisjećajući se godina koje je Katićeva provela u njegovoj porodici, Stoltenberg je rekao da je ona tokom godina postala veoma "važan član porodice" bez koga se nije moglo, podsjećajući da je Smilja sa njima krenula u Oslo 1964. godine kad su Stoltenbergovi odlučili da se vrate u domovinu.
Iz Beograda je 2007. otišao upamćen među ovdašnjim medijima kao neposredan i skroman političar koji je imao strpljenje da odgovara na sva novinarska pitanja.
Ostaće upamćena anegdota od prošle godine kada je ovaj političar odlučio "iz prve ruke" da sazna šta njegovi sunarodnici misle o njemu i pored toga što je u tom momentu bio među najpopularnijim političarima.
U toku predizborne kampanje jedno popodne vozio je taksi kako bi se bolje upoznao sa razmišljanjima svojih birača. Stoltenberg je za tu priliku nosio tamne naočare i uniformu taksiste. Njegov identitet je otkriven samo jednom kada ga je jedna od mušterija prepoznala.
"Ako postoji mjesto gdje ljudi zaista govore ono što i misle, onda je to taksi", bjasnio je u video snimku iz taksija koji je objavio na društvenim mrežama Fejsbuk, Tviter i Jutjub.
Jedan putnik je rekao lažnom taksisiti: "Iz ovog ugla zaista ličite na Stoltenberga", dok je putnica koja ga je prepoznala rekla kako je dobro što ga srela jer je i ionako htjela da mu pošalje pismo.
Stoltenberg je od jednog putnika dobio i kritiku za svoju vožnju, kada je u jednom tenutku naglo zakočio, greškom koristeći pedalu za kočenje u automatizovanom automobilu, misleći da je kvačilo što i ne čudi budući da nije, kako je sam priznao, vozio osam godina.
Završnicu Stoltenbergovog premijerskog mandata obilježio je jedan od najkrvavijih događaja u novijoj istoriji zemlje kad je Anders Bering Brejvik 22. jula 2011. aktivirao eksploziv u blizini Vlade, a potom nasumice pucao po ljudima na ostrvu Utoja. Bering je u krvavom piru uzeo živote 77 ljudi. Među oštećenim objektima bio je i Stoltenbergov kabinet, a sam premijer je ostao nepovrijeđen.
Mnoge oči su sada okrenute ka Briselu i novom šefu NATO jer analitičari vjeruju da bi mogao da doprinese relaksiranju tenzija sa Moskvom nastalih kao posljedica ukrajinske krize.
U prilog tome navode da je kao premijer Norveške uspostavio solidne veze sa ruskim državnim vrhom i podsjećaju da je Stoltenberg tokom svog mandata uspješno okončao četvrt vijeka dug spor sa Rusijom oko Barencovog mora, što je formalizovano sporazumom koji je 2010. u Oslu potpisao sa ruskom stranom.
B92
