Politikolog i nezavisni politički konsultant Davor Đenero, kazao je za Portal Analitika da aktuelni predsjednik Hrvatske Ivo Josipović mora da pobijedi u prvom krugu predstojećih predsjedničkih izbora koji se u Hrvatskoj održavaju u nedjelju, 28. decembra, ukoliko želi da osvoji drugi mandat, ili da iz prvog kruga izađe sa velikom prednošću nad kandidatkinjom Kolindom Grabar Kitarović.
“Josipović nema potencijalni rezervoar glasova za drugi krug. Glasovi koje će osvojiti u prvom krugu predstavljaju najveći broj glasova koje on može uopšte da osvoji. Grabar Kitarović ne može doći do Sinčićevih glasača, a ukoliko bude drugog kruga Kujundžićevi glasovi će se preliti Grabar Kitarović”, smatra Đenero.On ističe da su televizijske debate četiri predsjednička kandidata jasno pokazale da je Josipović veoma zabrinut i nervozan, jer se nalazi u težoj poziciji nego ostali kandidati. Kako smatra Đenero, Josipović bi eventualnim porazom na izborima zapečatio svoju političku karijeru.
“Ako Josipović trijumfuje on će koaliciji na valsti kojoj pripada kupiti vrijeme za izsvjesni period. To bi omogućilo opstanak vlade Zorana Milanovića do jeseni iduće godine i do neke mjere ublažilo procese raspadanja vladajuće koalicije. S druge strane, poraz Josipovića će ubrzati eroziju Kukuriku koalicije. U tom slučaju, kao akter na unutarpolitičkoj areni, mogao bi da insistira da se za njegov politički poraz utvrdi odgovornost Milanovića i njegove vlade, što bi opet dovelo do zaoštravanja sukoba unutar vladajuće koalicije“, ocijenio je sagovornik Portala Analitika.
ANALITIKA: Utisak je da su se predsjednički kandidati tokom kampanje više bavili prošlošću nego sadašnjošću. Nijesu ponudili konkretna rješenja za ekonomske probleme Hrvatske, a u fokusu su bili Tito, Tuđman i ponajviše Šešelj. Kako je iz Vašeg ugla izgledala kampanja?
ĐENERO: Ova predsjednička kampanja je zanimljiva po tome što je nakon izbora 1997. godine, kada su se takmičila samo tri kandidata, kampanja sa najmanjim brojem kandidata. Jedan od razloga za to jeste što se Josipović bori za drugi mandat, pa se činilo da ti izbori neće biti kompetitivni u pravom smislu riječi, nego da on zapravo samo formalno ulazi u kampanju kojom će se „prošetati“ za naredni petogodišnji mandat.
Kada govorimo o programima kandidata, nije u potpunosti tačno da su se svi bavili samo prošlošću. Kolinda Grabar-Kitarović ima prilično ozbiljan ekonomski program, dok Josipović ima definisanu ponudu ustavnih promjena za koje smatra da mogu biti osnov za rješavanje političke i društvene krize. Preostala dva kandidata nijesu ozbiljna u pravom smislu riječi, tako da se samo Josipović i Grabar Kitarović stvarno takmiče za predsjedničku poziciju.
Kujundžić, koji je predstavnik male nacionalističke vanparlamentarne stranke bori se da njegova partija stekne veću vidljivost u javnosti kako bi dobila parlamentarni status, dok Sinčić radi zapravo istu stvar za svoju nevladinu organizaciju. Kampanja nije bila toliko okrenuta prošlosti koliko su ih mediji favorizovali u odnosu na druge teme.
ANALITIKA: Tokom dvije TV debate kandidati se nijesu proslavili. Istraživanja su pokazala da se Josipović najviše dopao gledaocima, dok je Kujundžić ocijenjen kao najnegativniji. Uzimajući u obzir potencijal koji ima debata, da li se može očekivati da ona bar u nekoj mjeri utiče na opredjeljenje birača u Hrvatskoj?ĐENERO: TV debata ima marginalan uticaj na izborni rezultat. Obje debate su bile prilično loše. Debata na RTL-u je bila bolje formatirana, tako da su kandidati imali više prilike da predstave svoje programe. Na Novoj TV zvijezda debate je bio moderator, a ne neko od kandidata. Niko od njih se nije predstavio naročito uspješno i u debati nije iznio ništa novo. Debata je pokazala da je Josipović vrlo zabrinut i vrlo nervozan. On je u težoj poziciji nego ostali, jer će zapečatiti svoju političku karijeru ukoliko ne pobijedi na izborima. Grabar-Kitarović je nastupala snažno se oslanjajući na svoj program i govorila je kao kandidat iza kojeg stoji snažna politička organizacija. Josipović je pokušavao da se distancira od stranaka koje ga podržavaju i finansiraju. On je svjestan da je njegov rejting u javnosti znatno veći od rejtinga premijera Zorana Milanovića, čija je vlada izrazito nepopularna, a za koju je sasvim sigurno da će do kraja naredne godine, a vjerovatno i ranije izgubiti povjerenje i biti zamijenjena vladom desne koalicije na čelu sa HDZ-om.
ANALITIKA: Predsjednički kandidat Ivan Vilibor Sinčić je postao prava senzacija na društvenim mrežama, gdje mu je popularnost u stalnom porastu. Da li se može očekivati da tu podršku pretvori u „prave“ glasove?
ĐENERO: Nažalost ne. Naime, Sinčić je trenutno heroj društvenih mreža, a problem je u tome što na njima debatuju i svoje preferencije iznose uglavnom oni ljudi koji su zapravo neglasači – mladi, urabani i visokoobrazovani ljudi. Oni u najvećoj mjeri apstiniraju na izborima. To biračko tijelo je profesor Šiber nazvao glasačima promjene. Oni ne izlaze na redovne izbore, već samo na one na kojima se može pretpostaviti da može doći do velike političke promjene ili smjene vlasti. Jedini koji se na ovim izborima obratio biračima je Sinčić, koji je zagolicao njihovu maštu na prvoj debati. Međutim, već na idućoj je bio slabiji i više je ulazio u lične sukobe i time počeo da gubi pažnju i naklonost birača promjene. To što smo vidjeli u kampanji sigurno nije dovoljno da bi Sinčić mogao da motiviše birače promjene da izađu na izbore i glasaju za njega. Ipak, njegov rezultat će biti u okvirima očekivanog, a to će, kada govorimo o odnosu potrošenog novca za osvojene glasove biti najefikasnija kampanja, jer je on potrošio nesrazmjerno manje nego preostala tri kandidata.
ANALITIKA: Kazali ste da je sada vidljivo da je Josipović veoma zabrinut i nervozan. Da li mislite da je shvatio da u drugom krugu ne bi imao šanse?
ĐENERO: Mislim da mu je to sasvim jasno. Josipović nema potencijalni rezervoar glasova za drugi krug. Glasovi koje će osvojiti u prvom krugu predstavljaju najveći broj glasova koje on može uopšte da osvoji. Grabar-Kitarović ne može doći do Sinčićevih glasača, ali oni bi u drugom krugu ionako bili neglasači. Kod Kujundžićevih glasova je potpuno druga stvar. To je biračko tijelo koje je nekada bilo vezano za HDZ, dok se on nije promijenio od nacionalističke u konzervativnu partiju. Ako bude drugog kruga, Kujundžićevi glasovi će se preliti Grabar Kitarović.
ANALITIKA: Kampanja je bila interesantna po tome što je Josipović iznio predlog da se budućem predsjedniku države daju veća ovalšćenja. Šta to tačno znači?
ĐENERO: On predlaže ustavnu promjenu u kojoj traži uvođenje susprenzivnog veta na zakone, što bi mu omogućilo da spriječi donošenje svakog zakona koji mu nije po volji. Bitna promjena je i ona vezana za izbor sudija ustavnog suda. Josipović traži da se predsjedniku dodijeli pravo predlaganja liste kandidata za sudije ustavnog suda. Sadašnje rješenje je podrazumijevalo da se kandidati sami javljaju na konkurs i da Sabor onda smanjuje listu i dvotrećinskom većinom izabere sudije. On traži prilično veliku vlast u izboru ustavnih sudija i pritom traži povećanje nadležnosti ustavnog suda kroz suspenzivni veto. Želi da izbori poziciju svojevrsne veto snage u hrvatskom društvu i priprema se za okolnosti u kojima će brzo doći do smjene vlasti i uspostavljanja vlade iz političkog bloka suprotnog njegovom. Time želi da blokira svaku reformu koju bi inicirala ta vlada, a koja njemu i njegovoj stranci ne bi bila po volji.
ANALITIKA: U političkom sistemu Hrvatske ovlašćenja predsjednika su veoma mala, a čini se da kampanja nije pretjerano uzbudila građane, koji su je mahom ocijenili kao dosadnu i neinteresantnu. Imajući to u vidu, kakvu izlaznost treba očekivati?
ĐENERO: Ovlašćenja predsjednika u svakom sistemu parlamentarne vlade su prilično ograničena. U tom sistemu je predsjednik republike poput britanske kraljice. Zbog toga većina građana i ne pridaje veliku važnost predsjedničkim izborima. Na njima je odziv tradicionalno niži nego na parlamentarnim izborima, tako da se izlaznost kreće u okvirima lokalnih izbora – između 40 i 50 odsto. Možemo pretpostaviti da će izlaznost u prvom krugu biti negdje oko 50 odsto, a da će odziv u drugom krugu biti nešto niži nego u prvom.
ANALITIKA: Drugi krug je gotovo izvjestan, a građani Hrvatske će u njemu najverovatnije birati između Josipovića i Kolinde Grabar Kitarović. Ko će po Vašem mišljenju biti novi stanovnik Pantovčaka?
ĐENERO: Ukoliko Josipović želi da osvoji drugi mandat, mora da pobijedi u prvom krugu, ili da iz prvog kruga izađe sa velikom prednošću nad Grabar Kitarović. Ako želi sigurnu pobjedu u drugom krugu, a ostane malo ispod 50 odsto osvojenih glasova u prvom, Josipović mora da ima prednost od najmanje 10-12 odsto. Ako nakon prvog kruga prednost aktuelnog predsjednika bude manja od 10 odsto, Grabar Kitarović može da počne da slavi sa šampanjcem.
ANALITIKA: Hrvatsku naredne godine čekaju mnogo važniji parlamentarni izbori. Kakve političke reperkusije mogu imati predsjednički na parlamentarne izbore?
ĐENERO: Ako Josipović trijumfuje on će koaliciji kojoj sada pripada na neki period kupiti vrijeme na vlasti. To će usloviti opstanak vlade Zorana Milanovića do jeseni iduće godine i do neke mjere ublažiti procese raspadanja vladajuće koalicije. Međutim, vladajuća koalicija je sada toliko slaba da ne postoji mehanizam koji bi joj na parlamentarnim izborima osigurao bilo kakvu šansu. Josipović će ukoliko pobijedi istisnuti Milanovića. Međutim, to nije dovoljno za bilo kakvo mirno očekivanje parlamentarnih izbora. S druge strane, poraz Josipovića će ubrzati eroziju Kukuriku koalicije. On bi u tom trenutku mogao da se pojavi kao akter na unutarpolitičkoj areni, gdje bi mogao da insistira da se za njegov politički poraz utvrdi odgovornost Milanovića i njegove vlade. To bi moglo da dovede i do zaoštravanja sukoba unutar vladajuće koalicije. Oni nemaju dovoljno vremena da se rekonsoliduju do parlamentarnih izbora. U tim okolnostima i uz vjerovatni porast pritiska Evropske komisije na državu zbog nepoštovanja budžetskih obaveza, Hrvatska bi vjerovatno išla prema raskolu u sadašnjoj koaliciji u martu, što znači raspisivanje parlamentarnih izbora u maju.
Nikola DRAGAŠ
