
Lukovice su biljke koje imaju zadebljali korijen u obliku lukovice ili krtole. Ovaj termin obuhvata, ne samo biljke koje imaju takozvanu pravu lukovicu, već i one sa rizomima, krtolama ili krtolastim korijenjem. Lukovice obuhvataju jestive uzorke ali i ukrasne Na prvi pogled, lukovice mogu biti jako slične, ipak, kako naš sagovornik objašnjava među njima postoje jasne razlike.

Na šta treba obratiti pažnju prilikom kupovine: Agronom cvijetnog vrta Kalije objašnjava da prilikom kupovine lukovica, treba voditi računa da budu krupne, da ne budu oštećene ili proklijale.

Gdje posaditi lukovice: Prema riječima naše sagovornice, prilikom sadnje lukovica potrebno je izbjeći vlažna mjesta.
Sadnja lukovica: Kada je centralni i južni predio Crne Gore u pitanju ovo vrijeme je idealno za sadnju lukovica, ali je period sadnje takođe vezan za klimatske uslove.
''Početak proljeća je idealan period za sadnju lukovica koje cvjetaju tokom ljetnjih i jesenjih mjeseci. Za sadnju je najbolje koristiti rastresit supstrat, bogat fosforom i kalijumom, neutralne do bazne reakcije. Lukovičaste vrste vole topla mjesta u polusjenci, sa dovoljno, ali ne previše vlage u zemljištu.

Na pripremljenom zemljištu treba iskopati rupe za sadnju pomoću specijalne sadilice za lukovice. Da bi se obezbijedila dobra drenaža, ocjeditost i propusnost zemljišta, na dnu iskopane rupe, obavezno staviti sloj pijeska ili sitnog šljunka. Dubina sadnje lukovica zavisi od vrste koja se sadi i tipa zemljišta. U glinovitim zemljištima, sade se na manjoj dubini, a u pjeskovitim dublje. Lukovice se sade uspravno, tako da vrh bude okrenut nagore. U principu, sade se na dubini dva ili tri puta većoj od same lukovice. Razmak pri sadnji mora biti toliki, da biljke ne budu, ni pregusto, ni prerijetko zasađene. Rastojanja pri sadnji biljaka su različita i zavise od vrste i načina gajenja. Ako se biljke gaje u cilju dekorisanja bašte, onda su zbijenije, odnosno gušće a ako se u bašti gaje, za rezano cvijeće, razmak mora biti veći. Obično je na pakovanju naznačena dubina sadnje i rastojanje. Posle sadnje, lukovice treba zaliti, da bi se zemlja slgla i eliminisao vazdušni džep'', ističe Radović.
Naša sagovornica dodaje da ako niste u mogućnosti lukovice saditi u bašti, možete ih saditi u saksijama i žardinjerama. Prilikom takve sadnje neophodno je na dnu posude staviti rastresit drenažni sloj od glinopora, pijeska il isitnog šljunka, kako bi se omogućilo oticanje suvišne vode i samim tim spriječilo truljenje lukovice.
Lukovice su idealne i za pjezažnu upotrebu, a naš sagovornik objašnjava kako ih adekvatno posaditi.
''Vrste niskog rasta, nabjolje je saditi po ivicama leja ili u ''kamenim'' baštama, dok se za visoke vrste preporučuje sredina il izadnji dio leje. Ako u leji ili travnjaku sadite male grupe ovih biljaka, lukovice ne bi trebalo gusto posaditi. Rastojanje između većih lukovica i gomolja, trebalo bi da bude na osam do 10 santimetara, a kod manjih primjeraka dovoljno je na tri do pet santimetara. Najbolji efekat se postiže ukoliko se lukovice sade u grupama. Niže vrste lukovičastih biljaka naročito su pogodne za grupnu sadnju, od 15 do 20 primjeraka jedne vrste možete posaditi na jednom mjestu'', govori ona.

''U našim klimatskim uslovima, najpopularnije i najtraženije ljetnje i jesenje cvjetnice lukovica su - kale, ljiljani, gladiole, begonije, ranunkulusi, dalije, kane. Naravno, navedene lukovice u sjevernom dijelu Crne Gore treba saditi kada prodje opasnost od mrazeva. Zbog lijepih cvjetova, različitih oblika i boja, prijatnog mirisa, ukrasne lukovice su nepogrješiv ukras za Vas vrt ili balkon'', zaključila je Radović.
Luka ĐURIĆ