ANALITIKA: Voda je potrebna svakom živom biću jer donosi važne hranjive materije, to su opše činjenice koje naučimo već u najranijem školovanju, a biljke bilo dekorativne ili poljoprivrene kulture su “osuđene” na pažnju uzgajivača?
LUCEVIĆ: Da, navodnjavanje je jedan od ključnih segmenata, primjenjuje se radi poboljšavanja prirodnih uslova - kako vodnih tako i zemljišnih. Poboljšavaju se fizička i hemijska svojstva zemljišta.
Navodnjavanje, posebno u sušnom periodu, nadoknađuje deficit vode u vegetacionom periodu i utiče na faktore važne za rast biljaka.
Sistemi za navodnjavanje mijenjaju pravac i intenzitet prirodnih procesa u zemljištu, ali i prizemnom sloju atmosfere usljed čega cio ekosistem dobija nova svojstva.
Vlaženje zemljišta izaziva povećanje vlažnosti vazduha, posebno u ljetnjem periodu kada je navodnjavanje i najintenzivnije, što dovodi do sniženja vanjske temperature i čini da boravak na površinama koje se sistemski nalivaju bude znatno prijatniji.
ANALITIKA: Sistemi za navodnjavanje su tema sa kojom ste svakodnevno u kontaktu?
LUCEVIĆ: Odmah bih razgraničio ciljeve odnosno svrhu navodnjavanja tako da sa jedne strane imamo navodnjavanje u intezivnoj proizvodnji i navodnjavanje u cilju održavanja biljnog materijala (cvijeća, travnjaka i sl) oko stambenih objekata, parkova, terasa ...
Navodnjavanje se sprovodi tokom jednog dijela vegetacije ili tokom celog vegetacijskog perioda. Voda se koristi iz vodenih tokova, vještačkih jezera, izvora ili iz prečišćenih otpadnih voda. Prema načinu pretvaranja toka vode u kapilarnu vodu u zemljištu, postoje tri metode navodnjavanja: površinsko, podzemno i kišenje (orošavanje).
Uticaj vode na biljke je složen i važan, jer je voda sastavni dio biljke i za normalan rast, kvalitetan rod i planiran prinos potrebno je obezbediti optimalne količine vode.
Voda je poznata kao univerzalni rastvarač i ona u zemljištu rastvara hemijska jedinjenja i stvara uslove za mnoga druga jedinjenja i hemijske reakcije. Tako voda rastvara soli stvarajući hranljive materije u zemljištu, koje su inače nedostupne u nerastvorenom obliku. Voda smanjuje štetni uticaj raznih toksičnih soli koji se nalaze u zemljištu, smanjujući njihovu koncentraciju.
ANALITIKA: Koliko se pravilnom navodnjavanju poklanja pažnja, kada se planira proizvodnja ili ozelenjavanje površina. Da li se tome pravilno i ozbiljno pristupa?
LUCEVIĆ: Naravno, ljudi koji se bave intenzivnom proizvodnjom, koji ulažu velika sredstva u proizvodni proces pristupaju tome ozbiljno, odmah isprojektuju i uračunaju ovaj segment jer apsolutno niko neće rizikovati ulaganje, sve se gleda do najmanjih, najsitnijih stvari – koliko će utrošiti vode, koje su to količine koje mora obezbijediti..
Sad sa druge strane u navodnjavanju okućnica tipa dvorišta, travnjaka tome se već ne poklanja tolika pažnja i donekle se neozbiljno pristupa.
Ima puno tema, dostupnih tekstova u knjigama i na internetu o navodnjavanju, tako da se osnovne informacije mogu dobiti tim putem. Ipak najsigurnije i najbolje su one iskustvene dobijene neposredno od stručnjaka – agronoma…
Ko je u prilici da pristupi tome na pravilan način, da priušti planiranje I projektovanje sistema za navodnjavanje, apsolutno to treba primijeniti, jer se ulaganje isplati i postiže ekonomično održavanje zelenih površina.
ANALITIKA: Kada vam se klijenti i uzgajivači obraćaju za savjete oko navodnjavanja – da li samo u ljetnjim mjesecima?
LUCEVIĆ: Uglavnom u ljetnjem periodu kada počnu intenzivne vrućine, onda se naravno više posveti pažnja kada vide nedostatak vode kod nekih biljaka. Naravno, ljudi koji se bave intenzivnom proizvodnjom to sve na vrijeme predvide i onda to bude više razmjena iskustava nego savjetovanje
ANALITIKA: Koliko poljoprivrednici u Crnoj Gori imaju znanja o navodnjavanju, da li je to znanje bazirano na tradicionalnom prenošenju sa generacije na generaciju, koliko se poklanja pažnje edukaciji?
LUCEVIĆ: Edukaciji se ne poklanja dovoljno pažnje, veliki broj njih kaže to je jednostavno - jer je dosta informacija dostupno na internetu, mogu se pronaći uputstva i tačne informacije od toga u kom periodu treba navodnjavati, do toga kakve su potrebe različitih biljaka.
ANALITIKA: Pretpostavljam da vas za nove kulture koje se tek počinju gajiti konsultuju i traže više savjeta iskustvom provjerenih, a ne sa interneta?
LUCEVIĆ: Uglavnom se iste vrste biljaka koriste duži niz godina, a u prethodnom periodu imali smo ekspanziju biljke Aronija melanocarpa - tada je bilo dosta zahtjeva za konsultacijama iako se radi o otpornoj sorti koja se još zove Sibirska borovnica, jer uspijeva na veoma niskim temperaturama.
Što se preciznih savjeta tiče nijedan stručnjak vam ne može reći preciznu količinu uvijek se govori od do jer puno uslova utiče – počevši od tipa zemljišta ako je pjeskovito, logično je da je propustnije, da voda brzo otiče i da biljka nema vremena da usvoji potrebnu količinu vode.
Sa druge strane imate glinovita zemljišta gdje se voda duže zadržava tako da se precizne količine ne mogu dati, osim ako se odrade kompletne analize zemljišta - tip, struktura... Posmatra se biljka i reaguje.
ANALITIKA: Da li ste često na terenu radi savjetovanja?
LUCEVIĆ: Uglavnom nam se sa takvim zahtjevima obraćaju ljudi koji traže uređenje dvorišta – savjeti o navodnjavanju su u sklopu ukupnog praćenja - navodnjavanje travnjaka ili lisno i cvjetno dekorativnih biljaka. Obraćaju nam se za izradu projekta i nabavku opreme i montažu sistema navodnjavanja i oni ljudi koji se bave intenzivnom proizvodnjom.
ANALITIKA: Za koje ste vrste intenzivne poljoprivredne proizvodnje postavljali sisteme navodnjavanja?
LUCEVIĆ: Uglavnom za uzgajanje vinove loze koja se najviše uzgaja u našem području – radili smo sisteme za navodnjavanje vinograda.
Neke sisteme navodnjavanja, ukoliko se radi o manjim površinama mogu i sami ljudi postaviti. Dođu kod nas u vrtni centar Kalia, traže savjet – damo im preporuku kupe materijal i izvrše sami montažu sistema za navodnjavanje. Tako se može pristupiti i ako se radi o intenzivnoj proizvodnji kada nijesu ekstremno velike površine koje treba obuhvatiti.
Ima različitih metoda navodnjavanja, izbor određene se vrši na osnovu već izloženih parametara …. koja biljna vrsta je u pitanju, kakvo zemljište
Najčešći načini navodnjavanja su uz pomoć perforiranih cijevi, rasprskivačima i navodnjavanje uz pomoc kapaljki. Izbor sistema za navodnjavanje se vrši na osnovu biljne vrste koja se uzgaja i njenih potreba za količinom i načinom distribucije vode do nje.
ANALITIKA: Neke od ovih sistema mogu sami uzgajivači postaviti?
LUCEVIĆ: Jeste, ali opet naglašavam da je to mogućne kvalitetno uraditi samo ako se radi o manjim površinama gdje nema velike potrošnje vode. U slučajevima velike potrošnje moraju se obezbijediti veće dovodne cijevi čija je montaža specifična. U takvim slučajevima je učešće stručnjaka bitno.
ANALITIKA: Uz prodaju opreme dajete savjete?
LUCEVIĆ: Uvijek smo na raspolaganju i izlazimo u susret i dajemo savjete jednako posvećeno i za površine od 10 m2 i za 10 000 m2. Primjena perforiranih cijevi je sasvim jednostavna i može se koristiti i površinski i podzemno. Te cijevi mogu biti emiteri vode cijelom svojom duzinom (popularno nazvana znojeća crijeva) ili cijevi kod kojih se emiteri vode nalaze na tačnim razmacima.
Druga metoda vezana je za upotrebu rasprskivača i rjeđe se koristi kod nas. Najviše se ova metoda koristi na površinama gdje su ogromni usjevi (hektari) …. tu se koriste ogromni rasprskivači (topovi) sa velikim radijusima. Vrši se navodnjavanje različitih vrsta i kultura, a radijusi ovih topova mogu biti različiti od 20, 30 pa do stotinjak metara.
Veliku zastupljenost rasprskivača imamo i u cilju održavanja travnjaka popularni pop up rasprskivači ili narodski rečeno prskalice koje iskaču iz zemlje Ovi rasprskivači se koriste za navodnjavanje velikih površina: travnjaka, sportskih terena i sl.
Najviše zahtjeva imamo upravo za pop up rasprskivače – njihova montaža se vrši ispod nivoa zemlje i oni su praktično nevidljivi, izlaze pod pritiskom vode. Tu je vrlo bitno da se komunicira odnosno konsultuje stručnjak jer tu može biti problema, nije jednostavno isplanirati, pa se mora ozbiljnije pristupiti, izraditi odgovarajući projekat i izvršiti montaža. Sama montaža nije toliko komplikovana koliko treba povesti računa o rasporedu rasprskivača, njihovoj potrošnji, usklađivanju i sinhronizaciji rada ….
Navodnjavanje uz pomoć kapaljki je takođe dosta zastupljeno, popularni sistem kap po kap. Izuzetno je značajan i dosta se koristi zbog svojih prednosti - emiteri vode, odnosno kapaljke se ciljano postave kod samih biljaka pa nema bespotrebnog gubitka vode bilo da je u pitanju voćnjak ili povrtarska kultura. Funkcioniše kako naziv sugeriše - voda pada kap po kap i isporučuje na ili u blizini zone korijena biljki. Postoje različite vrste kapaljki, podešava se količina 2, 4 litra na sat tako da biljka ima izvjestan period da tu vodu usvoji.
Ovaj metod može da bude najefektivniji metod irigacije u smislu potrošnje/uštede vode.
ANALITIKA: Koje doba dana je najbolje za navodnjavanje?
LUCEVIĆ: Vrijeme zalivanja je izuzetno značajno, najpogodniji su jutarnji časovi zbog toga što je tada biljka dovoljno ohlađena, i nema suvišnog gubitka vode isparavanjem. Izuzetno je značajna i temperatura same vode najmanja da je 19-20 stepeni, a najviša do 34-35, optimalna oko 25 stepeni. Ukoliko nije mogućne nalivanje u ranim jutarnjim časovima, onda je izuzetno značajno da to bude što kasnije uveče.
ANALITIKA: Koliko često se srijećete sa zabludama ili pogrešnim pristupima navodnjavanju?
LUCEVIĆ: Zabluda u suštini nema, mogu navesti neke situacije oko potrošnje vode. Desi se da se prilikom zasada na određenoj površini ne razmišlja o potrošnji vode, na primjer prilikom pravljenja sistema za navodnjavanje travnjaka, često se ispušta iz vida da su potrebne odgovarajuće količine vode za zalivanje, a cijena vode je danas bitna i visoka stavka za uzgajivače. Dešava se da nakon puštanja sistema za navodnjavanje u rad … poslije par mjeseci, bude pitanja zašto je tolika potrošnja vode.
Mi se držimo preporuka i iskustava tako da dnevna potrošnja vode optimalno je 10-15 litara po m2 za zalivanje travnjaka. Kada se treba savladati odgovarajuća površina, mora se unaprijed uzeti u obzir koliko je to kubika vode dnevno, mjesečno. Ne bih mogao reći da je u pitanju zabluda nego činjaenica o kojoj se ne razmišlja dovoljno unaprijed.
Zato je od samog početka bitno da se razmišlja o samom izvoru vode – od gradskog vodovoda koji je najskuplji do obezbjeđenja vode iskopom bunara, jer će se ulaganje u iskop vremenom isplatiti.
ANALITIKA: Modernizacija navodnjavanja je najupečatljivija kod velikih površina – sportskih terena, gradskih zelenih površina?
LUCEVIĆ: Da, primjenjuje se u sklopu idejnog rješenje pejzažne arhitekture za neku površinu - obavezan je projekat navodnjavanja i onda je uspjeh zagarantovan.
Kao i za većinu današnjih aktivnosti tako i u navodnjavanju, teži se modernizaciji odnosno potpunoj automatizaciji korišćenjem tehničkih pomagala koja obezbjeđuju povećanje efikasnosti i tačnosti navodnjavanja.
Automatski sistem navodnjavanja pruža udobnost i sigurnost pravovremenog i kvalitetnog zalivanja žednih, zelenih površina, bilo da se radi o zalivanju travnjaka, uređene bašte ili održavanju sportskih terena.
Automatizovani sistem može sadržati veliki broj tehničkih stvari kojima se vrši kontrola sistema odnosno njegovo upravljanje.
Pomenuću samo neke:
Programatori - uz pomoć kojih se diktira vrijeme i dužina navodnjavanja
Različiti senzori: za kisu,vjetar, senzor za mjerenje vlaznosti tla
Danas veoma popularna fertirigacija,odnosno upotrebom venturi sistema kroz sistem za navodnjavanje se vrsi i prihrana biljaka sa vodotopivim djubrivima
ANALITIKA: Da li ste imali iskustva sa nekim zanimljivim projektima, velikim površinama?
LUCEVIĆ: Završeni su projekti i u toku je izvođenje radova na sistemima za navodnjavanje za polo i golf teren za Porto Montenego. Radimo takođe velike površine za projekat Porto Novi u Kumboru. To su projekti gdje primjenjujemo najnovije automatizovane sisteme navodnjavanja.
