Vrela zima u brdima: Ovogodišnja zimska turistička sezona je na nivou elemenatrne nepogode, zavapili su iz resornog Ministarstva i upozorili da će biti neophodno strateški realizovati sisteme za vještački snijeg.
Iako zimski turizam učestvuje sa samo 1, 5 odsto u ukupnom turističkom prometu, najavljivana su velika ulaganja u sjever – tako će u naredne tri godine uložiti 140 miliona eura u nova skijališta. Nadležni poručuju da će na taj način Crna Gora postati regionalni centar zimskog turizma. Britanski list Gardijan nedavno je Kolašin uvrstio među deset najboljih malih skijaških risorta u Evropi.
Ali, ima i onih koji tvrde da se samo bacaju pare. I da je ovogodišnja sezona, bez snijega, samo potvrdila takve stavove.
Komentarišući tvrdnje koje se često mogu čuti u javnosti – da klimatski uslovi na crnogorskim planinama ne pogoduju razvoju ski rizorta – direktor turističke agencije Explorer, Luka Bulatović kaže da se većina skijališta u Evropi nalazi na znatno nižoj nadmorskoj visini od onih u Crnoj Gori.
„Kranjska Gora u Sloveniji nalazi se na 890 metara nadmorske visine, što je stotinjak metara niže od grada Kolašina (1.000 metara nv). Skijalište Šladming u Austriji počinje sa 600 metara nadmorske visine, ali zato ima 300 topova za snijeg, dok Mariborsko pohorje počinje na nadmorskoj visini od nepunih 500 metara“, rekao je Bulatović.
Profesor Rade Ratković, sa druge strane, navodi problem globalnog otopljavanja.
„Svjedoci smo da je na djelu globalno otopljavanje. Temperature su suviše visoke da bi osigurale sniježne padavine i održavanje sniježnog pokrivača. Tu ne može pomoći ni vještački snijeg jer obično temperature nijesu dovoljne za njegovu postojanost“, kazao je Ratković.
Kao odgovor na pitanje o uticaju klimatskih promjena na ski turizam, Bulatović kaže da je tokom zimskih mjeseci temperatura na većem dijelu skijališta u Crnoj Gori ispod nule.
„Kada gledamo temperaturu vazduha u Kolašinu to se ne odnosi na samu planinu Bjelasicu. Razlika u nadmorskoj visini između grada Kolašina i skijališta Kolašin 1600 je 600 metara. Što znači da vegetacija na toj nadmorskoj visini kasni čitava dva mjeseca“, podvlači Bulatović.
Vještačko osnježavanje: Bulatović je naglasio da danas više niko ne gleda u nebo hoće li pasti snijeg i, za razliku od profesora Ratkovića, kao rješenje navodi vještačko osnježavanje.
„Koliko je meni poznato za gradnju sistema vještačkog osnježavanja na skijalištu Kolašin 1600 biće potrebno izdvojiti 15 miliona eura“, navodi Bulatović i napominje da se, suprotno u javnosti uvriježenom mišljenju, ne može praviti vještački snijeg prije samih staza.
„Izgradnja skijališta odvija se u etapama - to ljudi u Crnoj Gori moraju razumijeti. Ono što je najskuplje za vještačko osnježavanje ljudi ne vide jer se nalazi pod zemljom. U pitanju su pumpe, cjevovodi, trafostanice i topovi za snijeg. Infrastruktura je ogromna“, istakao je Bulatović.
Kada bi, dodaje on, postajao vještački snijeg na skijalištu Savin kuk, koje ima nepunih deset kilometara staza, za 45 minuta bi nestala voda iz cijelog žabljačkog vodovoda.
„Radi se o velikim količinama vode. Potrebna je ozbiljna studija i ozbiljne pripreme da bi se to napravilo“, zaključio je Bulatović.
Perspektiva ski turizma: Problem klimatskih uslova nije jedini sa kojim se skijališta susreću.
„Ski turizam je skup i globalno je u krizi. Sezona je suviše kratka. EU statistika pokazuje da su lideri u zimskoj popunjenosti kapaciteta mediteranski turistički centri, a ne ski centri“, kazao je Ratković i upravo to ističe kao razlog da eksperti u Master planu razvoja turizma prioritet daju dužesezonskom ljetnjem planinskom turizmu.
On u ski turizmu ne vidi priliku za našu državu i dodaje da ni jedna Strategija razvoja turizma nije favorizovala ski turizam kao međunarodnu turističku šansu Crne Gore.
Takođe, Ratković podsjeća da je, čak i u vrijeme kada globalno otopljavanje nije sagledavano kao problem, ski turizmu predviđan samo lokalni i regionalni značaj.
„Za ljetnji alternativni turizam Crna Gora ima velike komparativne prednosti i potencijal da bude jedan od lidera ma Mediteranu. Ova vrsta turizma, zahvaljujući sinergiji ruralne poljoprivrede i turizma, ima veliki potencijal zapošljavanja, zbog čega je njen razvoj u najboljem preduzetničkom i javnom interesu“, ističe Ratković.
Bulatović, međutim, sa druge strane, navodi podatak da 70 odsto teritorije Crne Gore ima kontinentlanu klimu i da taj dio zemlje ne možemo, kako je kazao, prosto uspavati.
On apeluje na Vladu da poveća ulaganja u ski turizam i naglašava da danas nijednog turistu ne možete dovesti na skijališta ukoliko nijeste u mogućnosti da mu garantujete da će moći da skija.
„Više jedan grad u Austriji zaradi novca od skijališta nego cijeli Balkan. Da bismo došli do onoga gdje su oni sada moramo da tjeramo Vladu da i dalje ulaže još sredstava kako više ne bi zavisili od vremenskih prilika. Moramo ubijediti državu da nastavi sa brzim ulaganjima ne u onoj mjeri u kojoj su do sada ulagali nego u većoj“, poručio je Bulatović.
Višemilionska ulaganja: U naredne dvije godine Vlada planira da u skijališta na sjeveru Crne Gore uloži više od 100 miliona eura.
U planu su značajna ulaganja u postojeće ski centre na Durmitoru i Bjelasici, kao i izgradnja novih kapaciteta na Bjelasici i Hajli, koja će za rezultat imati desetine kilometara novih skijaških staza.
