Društvo

CDT: Svaki peti građanin jednom sedmično povjeruje u dezinformaciju

Svaki peti građanin, odnosno 21,9 odsto, jednom sedmično povjeruje u dezinformacije, dok 15 odsto njih u dezinformacije povjeruje jednom dnevno, pokazalo je istraživanje koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo institut Damar u okviru projekta koji finansira Program za profesionalizaciju medija Ambasade SAD.

CDT: Svaki peti građanin jednom sedmično povjeruje u dezinformaciju Foto: CDT
Portal AnalitikaIzvor

Isto istraživanje pokazuje da je u dezinformaciju jednom u mjesec dana povjerovalo 22,6 odsto građana/ki, doknešto više od četvrtine građana/ki tvrdi da nikada nije povjerovalo u lažne informacije.

"Svaki peti građanin/ka (19,1 odsto) makar jednom dnevno uoči neku informaciju za koju posumnja da je lažna, dok svaki četvrti jednom sedmično uoči sadržaj za koji smatra da je dezinformacija. Svega 8,4 odsto građana/ki navodi da u prošloj godini nijesu uočili neku objavu za koju su posumnjali da je dezinformacija", navodi se u saopštenju. 

Manje od polovine građana/ki (48,3 odsto) smatra da prosječna osoba može prepoznati lažnu vijest. Da ne može ili uglavnom ne može da prepozna lažnu vijest kazalo je 27,7 odsto ispitanika, odnosno više od četvrtine građana/ki Crne Gore.

"Takođe, 57,2 odsto građana/ki smatra da prosječna osoba u Crnoj Gori ne mari za tačnost informacija, već vjeruje u ono što želi.

U situacijama kada posumnjaju da je neka informacija u medijima ili na internetu lažna, četvrtina građana/ki konsultuje porodicu ili prijatelje, međutim svaki peti građanin/ka kaže da rijetko kada provjerava informacije. Takođe, 15,7 odsto građana/ki nam je kazalo da u ovakvim slučajevima ipak odluči da ne konsultuje nikoga. Tek 4,8 odsto građana/ki se ipak opredijeli da provjeri informaciju kod nadležnih institucija", dodaje se u saopštenju. 

Upitani gdje najčešće uočavaju dezinformacije ispitanici navode da su to društvene mreže (43,2 odsto odgovora), ali i u domaći mediji (40 odsto), mediji iz regiona (14,7 odsto)...

Pitali smo građane/ke zbog čega se, po njihovom mišljenju, šire dezinformacije i najviše je onih koji navode da je to u cilju skretanja pažnje s važnih tema (28,1 odsto), ali i u cilju širenja uticaja na donošenje državnih odluka (15,8 odsto), ostvarivanja finansijske dobiti (15,8 odsto), narušavanja bezbjednosti države (13,5 odsto)…

Istraživanje je sprovedeno u periodu od 4. do 14. decembra 2023. godine na uzorku od 1004 ispitanika.

Portal Analitika

Komentari (3)

Nadimak za neregistrovanog korisnika
Napišite Vaš komentar
Ovaj sajt je zaštićen sa reCAPTCHA anti spam mehanizmom.Primjenjuju se Google politika o privatnosti i uslovi korišćenja . Vaš komentar se prvo šalje timu na odobrenje. Portal Analitika zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar, bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznijeta u komentarima ne odražavaju stavove redakcije.
Još uvijek nemate nalog? Registrujte se.
A Ana_neregistrovani
24.02.2024. 11:07

A vaše dezinformacije niko ne veruje.

1
5
S Socilog_neregistrovani
24.02.2024. 10:26

Ne lažite, nije građanin nego vaš ispitanik ako ste ih i imali. Znate li za metodologiju empirijskih istraživanja, reprezentativni uzorak ... Sve te ovakva NVO treba ukinuti

3
5
B Bez_brige_neregistrovani
24.02.2024. 16:02

@Socilog_neregistrovani Ne srdite se, znamo da gutate dezinformacije svakodnevno.

3
0