Sindikat medija Crne Gore danas je u Podgorici organizovao predstavljanje istraživanja „Medijska pismenost medijskih profesionalaca“. Istraživanje je sprovedeno u periodu od decembra 2023. do januara 2024. godine, a finansirano je od strane Ambasade SAD u Podgorici.
Cilj istraživanja je, kako javlja Media biro, bio da se utvrdi koliko su medijski radnici upoznati sa medijskom pismenošću i da li poznaju tehnike kojima se i oni mogu oduprijeti manipulacijama i informacijama koje donosi digitalizacija.
“Nezahvalna pozicija u koju je zarad viših ciljeva Sindikat medija sebe stavio je rezultirala još jednim pionirskim pokušajem da se doprinese profesionalizaciji zaposlenih u medijima, a samim tim i crnogorskim medijima u cjelini. Rezultati do kojih smo došli su zabrinjavajući, ali i ne iznenađujući jer medijsku pismenost zaposlenih u medijima treba gledati kroz širu sliku opštih uslova rada, a oni su u velikoj mjeri ograničavajuć faktor kada je u pitanju rad na sebi i praćenje trendova u profesiji. Ove i slične aktivnosti biće doprinos Sindikata medija jačanju položaja novinara i drugih medijskih radnika i promovisanju podrške samih medijskih kuća,” kazala je potpredsjednica Sindikata medija, Marijana Camović-Veličković.
Skoro dvije trećine ispitanika zaposlenih u medijima koji su učestvovali u ovom istraživanju navelo je da svakodnevno i u velikoj mjeri koriste društvene mreže kao izvor informisanja.
“Zaposleni su svjesni rizika i manipulacija koje to nosi i dezinformacija koje se mogu širiti najčešće putem društvenih mreža, ali ističu neke pozitivne strane – treba im mnogo manje vremena da bi obradili neku informaciju i plasira li je ka javnosti. Ipak, 81 posto zaposlenih u medijima navodi da su svakodnevno i često izloženi dezinformacijama, te i sami novinari vide da nisu izopšteni iz manipulacija koje se mogu desiti u digitalnom prostoru i priznaju da nisu opremljeni nekim boljim mehanizmima zaštite”, istakao je autor publikacije, Dražen Đurašković.
Ono što otežava borbu protiv ovakvih dezinformacija je odgovor redakcije na ove izazove, za koji ispitanici kažu da je izuzetno slab.
“Kao razlog za to ispitanici navode da ta tema uglavnom nije u fokusu, da se uglavnom bave nekim dnevnim stvarima, da nema vremena za dodatnu edukaciju i upoznavanje sa nekim novim trendovima, dok dio ispitanika navodi da je, nažalost, u fokusu nekih medija senzacionalizam koji je u suprotnošću sa onim što podrazumijeva medijska pismenost”, naveo je Đurašković.
Veliki značaj medijske pismenosti kako za ukupnu populaciju, tako i u samom novinarstvu, na današnjoj konferenciji je istakao i predsjednik Sindikata medija, Radomir Kračković.
“Koliko je situacija složena pokazuje i ogroman rast broja medija u Crnoj Gori i svijetu. U Crnoj Gori danas postoji 200 medija od čega je preko 100 digitalnih medija. Mi smo danas svakodnevno bombardovani stotinama i hiljadama vijesti iz raznih izvora. Svi ti izvori daleko da su dobronamjerni mnogi od njih pokušavaju da promovišu određene stavove, teze i manipulativne i lažne narative i na nama kao novinarima i medijskim radnicima je da budemo oprezni kako bi našoj publici zaista omogućili da dobije prave, tačne i objektivne informacije. Mnogi društveni akteri koriste društvene mreže za promociju sopstvenih stavova, te oni to rade kako bi se njihov glas što dalje čuo, ali i u toj situaciji nerijetko imamo pokušaje da se plasiraju dezinformacije i lažni narativi koji idu u prilog tim političarima i zbog toga mi kao novinari moramo biti vrlo oprezni svaki put kada prenosimo te njihove stavove na društvenim mrežama,” naveo je Kračković.
Iako bi medijska pismenost kao tema trebala da ima primat kod novinara i medijskih radnika, direktorica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić ističe da tu postoji veliki otpor.
“Novinari percipiraju da medijska pismenost nije izvorno njihova tema, da ne treba da stanuje toliko u medijima, jer smatraju da time što poštuju profesionalne standarde na najbolji mogući način doprinose medijskoj pismenosti. Međutim, treba da postoji odgovornost medija za prepoznavanje svih onih opasnosti, ali i dobrih stvari koje proizilaze iz ove priče. Nisam vidjela kod medija u Crnoj Gori da je ovoj temi dat značaj koji joj društveno pripada,” navela je Nikolić.
Ovakav pasivan odnos prema pitanju medijske pismenosti i borbi protiv dezinformacija koje dolaze putem digitalnih medija može biti demotivišuć za novinare koje su tek na početku svoje karijere, smatra mlada novinarka Andrea Perišić.
“Mislim da mladim novinarima ne nudimo neko okruženje koje će ih podstaći da se stvarno žele uključiti u novinarstvo, u samim redakcija ne dobijaju dovoljnu podršku od urednika koji su u situaciji da ne mogu dovoljno da im se posvete. Mislim da to pokazuje mladim ljudima koliko se zapravo ne želi uhvatiti u koštac sa izazovima koji se dešavaju i to na njih ne djeluje motivišuće,” podvukla je Perišić.
Upravo iz navedenih razloga su značajne preporuke koje su proizišle iz ovog istraživanja Sindikata medija u kojima se navodi da su potrebne redovne edukacije o novinama u digitalnom-medijskom okruženju radi jačanja kapaciteta novinara za prepoznavanje manipulacija, da je potrebno da se bude u toku sa novim propisima, te da se osmisli program njihove primjene, a posebna pažnja da se posveti pitanju vještačke inteligencije.
