Po pravilima buškraft zajednice, uz poštovanje ćudi planine, svitanja uz poglede na prirodne ljepote, buđenje uz cvrkut ptica, ovaj zaljubljenik u crnogorske vrleti dočarava nam na poseban način veličanstvenu prirodu Crne Gore, ali i svijeta.
Kutak za relaksaciju i uživanje on je pronašao na samo oko sat vožnje od gradske gužve i vrve, ušuškan bukovom šumom, okružen Kučkim planinama, na obali pravog bisera prirode - pokraj Bukumirskog jezera.
Potreba za mirom odvela ga dublje u planine
“Ljubav prema prirodi i planinama postoji još od malih nogu, ali usljed poremećenog sistema vrijednosti, načina života koji je neprirodan, tehnologije koja ubrzano preuzima većinu aktivnosti čovjeka osjetio sam potrebu da se distanciram i počnem da provodim vrijeme na mjestima koja su daleko od svega "urbanog i modernog" tj. što dublje u planinama i divljini Crne Gore”, priča Vujošević za Portal Analitika.
U prirodi je, kako napominje, pronašao mir, zadovoljstvo i slobodu.
“Kada osjetite potrebu da budete što više i što duže u prirodi, onda počnete i da vježbate vještine i zanate koji će vam to omogućiti. A kad uđete u taj svijet, vjerujte, nećete nikad poželjeti da ga napustite, naprotiv”, priznaje Vujošević.
Zahvaljujući snowbordingu, kaže da je uživao u ljepotama brojih evropskih planina. Ipak, uvijek se rado vraća divljim i neukrotivim stazama crnogorskih.
“Pošto mi je snowboarding jedna od najvećih ljubavi posjetio sam par skijališta u Francuskoj, obišao Italiju, Hrvatsku i Sloveniju ali prava putovanja još čekaju da budu ostvarena. Što se tiče Crne Gore uglavnom sam je obišao cijelu, ali bih se rado i uvijek zadržao na Prokletijama i podnožju Komova, a što se tiče ostataka naše planete to su Sibir, Aljaska, Afrika i Južna Amerika”, kaže Vujošević.
Zagrebite van staza i markiranih puteva
Poseban užitak i čar prirodnih ljepota, sagovornik Analitike ističe da se osjeti van markiranih staza.
“Da bi se otišlo u netaknutu prirodu mora se baš dobro zagrebati izvan staza i puteva. Nažalost kod nas je sve manje takvih mjesta usljed nelegalne sječe i devastacije šuma”, ukazuje Vujošević.
Nerijetko svjedočimo da se posjetioci naših prirodnih ljepota izgube ili zadobiju povrede, a nekada su, nažalost, neizbježni i smrtni ishodi. Sagovornik Portala Analitika pozorava da odlazak u divljinu i van staza nije preporučljiv za neiskusne.
“Ali pošto je za takve avanture potrebno biti i poprilično vješt i imati adekvatno znanje, ne bih nikome preporučio da se udaljava previše od naseljenih mjesta ili puta. Mislim da je pola sata šetnje od auta ili kuće sasvim dovoljno da se osjetite lijepo, da imate mir i da možete da uživate dosta”, naglašava Vujošević.
Crna Gora bogata je prirodnim ljepotama koje će bez daha ostaviti i najizbirljivije posjetioce, a da bismo upoznali ljepote države, treba se malo udaljiti od gradske vrve. To je uspješno pošlo za rukom našem sagovorniku. Evo koje djelove naše zemlje posebno ističe.
“Preporučio bih nacionalne parkove - Lovćen, Durmitor, Prokletije a nista manje ni Kučke planine koje su na samo sat vožnje od glavnog grada”, napominje Vujošević.
Dragocjeni savjeti za boravak u divljini
Crnogorski bušman na društvenim mrežama često objavljuje fotografije i video materijale na kojim pokazuje kako uz očuvanje prirodne ljepote napraviti sklonište ili spremiti hranu.
“U zavisnosti da li se pravi stalno ili privremeno sklonište, ako radimo sklonište za jednu noć uglavnom treba oko dva sata maksimalno, za permanentno sklonište nekad su potrebni dani a i nedjelje”, objašnjava Vujošević.
I baš kao i afrički narod Bušmani, vatru pali uz upotrebu kremena, slame i kore suvog drveta. I escajg za hranu napravi tako što ga izrezbari od drveta.
“Kada zađete malo dublje u šumu nema potrebe da kidate bilo kakvo živo drvo, priroda će vam dati sve što vam treba, ima dovoljno suvog tj. mrtvog drveta kako za ogrijev, tako za sklonište”, objašnjava on.
Sa sobom, kaže, moramo ponijeti i neke materijale, kako bismo napravili adekvatno sklonište. A na odlasku iz prirode posebno naglašava da ne treba ostaviti nijedan papririć, već svo smeće ponijeti i odložiti na pravilan način.
“Uvijek nosite tarp - najlon jače kostrukcije ili namjenski tarp za kampovanje od sintetičkih materijala koji ne propuštaju vodu i tako ćete uvijek i u svakoj situaciji vrlo brzo postaviti sklonište i zaštititi se od nevremena”, ističe Vujošević.
Savjetuje i šta uvijek moramo nositi sa sobom i na šta da obratimo pažnju tokom boravka u prirodi.
“Prvo i osnovno treba paziti da se ne zapali šuma tj. da očiste prostor namijenjen za vatru u prečniku od bar dva metra. Nikad ne ići sami u šumu i naučiti osnovnu orijentaciju. Uvijek treba nositi dovoljno vode, ne kretati tokom noći, posebno ako ne poznajete taj dio ili ne vidite bilo kakvu stazu ili trag civilizacije. Važno je iamti dovoljno tople odjeće i konstantno raditi na sebi i svojim vještinama kako bi olakšali i uljepšali svoj boravak u prirodi“, savjetuje Vujošević.
Sječa šuma i nelegalan lov neprijatelji divlje ljepte
Sagovornik Analitike upozorava da ne radimo dovoljno na očuvanju prirodnih ljepota Crne Gore. Ističe da svakodnevno svjedočimo primjerima devastacije.
“Nažalost, situacija po tom pitanju je svakim danom sve gora, bukvalno ne postoji više nijedno mjesto u Crnoj Gori koje nije uzurpirano, devastirano ili potpuno uništeno. Nelegalna sječa šuma, davanje najvećeg bogatstva u koncesije ljudima koji nemaju nikakvog osjećaja ni empatije za sve ove ljepote koje nam je bog dao, ni za buduće generacije koje treba da odrastaju i uživaju u tim ljepotama, predstavlja trenutno jedan od najvećih problema i zločina koji se vrše u našoj prelijepoj Crnoj Gori”, smatra sagovornik Analitika.
Objašnjava i da je nelegalan lov i nekontrolisano ubijanje životinja doveo do skorog istrebljenja više životinjskih vrsta kod nas.
“Mišljenja sam da iole obrazovan, samosvjestan i normalan čovjek treba da se stidi što se sve ovo događa u naše vrijeme. Lično se stidim i mnogo sam tužan zbog toga. Ali, ipak vjerujem da će se konačno pojaviti ljudi koji će zaustaviti svo ovo ludilo i spasiti ovaj raj na zemlji jer ovakvi kakvi smo sad ne zaslužujemo ovu ljepotu”, poručuje Vujošević.
