Krizu kroz koju Crna Gora prolazi gotovo je nemoguće držati u granicama politike, pa intenziviranje posljedica koje nam je na tom polju donijela ova godine vidimo i u svim društvenim tokovima. Između ostalog, godinu za nama obilježila su krupna dešavanja: poput sajber napada na sistem javne uprave, brojnih smjena u tužilaštvu, presuda za nezakonite smjene direktora obrazovnih ustanova, učestalog vršnjačkog nasilja.
U 2022. intenzivirano je, više nego ikad, partijsko zapošljavanje u državnom aparatu, ponovo je pokrenuto pitanje nepoštovanja državnih simbola, dok je društvo našlo novi razlog za radikalnu podjelu - ovog puta zbog agresije Rusije na Ukrajinu.
O prelomnim društvenim događajima za Portal Analitika ovim povodom govorili su građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković, kriminolog Velimir Rakočević i bivši ministar prosvjete Slobodan Backović.
Zeković: Obećanja ostala obećanja
Nedavno objavljena lista srpskog BIRN-a uzdrmala je i domaću i regionalnu javnost stavivši brojne novinare i građanske aktiviste u ekstremistički koš. Kako za Portal Analitika ocjenjuje građanski aktivista i jedan od “obilježenih”, Aleksandar Saša Zeković, BIRN-ova lista dokazuje da u Crnoj Gori demokratija ima sve više neprijatelja.
''Umjesto onog što je najavljivano i predstavljeno kao rezultat izbora nakon 30. avgusta 2020 - dešava se sve suprotno. Demokratija dobija sve više neprijatelja, intenzivirani su pokušaji i napori svih struktura bliskih režimu u Beogradu da disciplinuju sve koji su oponenti ovom režimu i ovoj vlasti i koji su stvarni neprijatelji širenju nacionalizma i govora mržnje'', poručio je Zeković.
Kada su u pitanju masovna zapošljavanja u državnom aparatu, Zeković navodi da režim čini sve kako bi državni posao nametnuo kao jedino moguće rješenje mladim ljudima koji žele da opstanu u našoj zemlji.
''Iako je jedno od obećanja nove vlasti bilo da će se zaustaviti partijsko zapošljavanje, vidimo da je taj problem još više produbljen, intenziviran i postao beskrupulozan. To ne možemo nikako drugačije zvati bez kao korupciju i klasičnu zloupotrebu državnih resursa i ovo je namjera da se država što više izmuze i da se iskoriste svi njeni resursi u funkciju opstanka na vlasti. To nije zdravo za naše društvo i negativno će se odraziti na kvalitet života. Ne mogu optimistično da gledam na to da ćemo stvoriti jednu funkcionalnu depolitizovanu državnu upravu i da ćemo ostvariti napredak kada je riječ o sveukupnom razvoju Crne Gore'', stava je Zeković.
Podjela društva jako oružje
Crnogorsko društvo je u 2022. još jednom bilo podijeljeno, samo što je podjela ovog puta bila posljedica invazija Rusije na Ukrajinu. Kako naš sagovornik ističe, mnoge strukture koje su se na početku rata predstavljale kao demokratske, imale su vrlo nejasan i neartikulisan pristup prema agresiji jedne zemlje na drugu suverenu i međunarodno priznatu državu.
Vremenom, pristup se, kako dodaje, popravio ali su se i dalje tražili načini da se opravda agresija.
''Sve se svodi na nekadašnju besjedu mitropolita Amfilohija u kojoj je naveo da je Ukrajina jednom bila Rusija i da će to ponovo biti ako Bog da. Vjerujem da upravo u tome leži problem kroz snažan uticaj koji SPC ima u Crnoj Gori, i te kako se na taj način i formira u bitnom percepcija značajnog dijela crnogorske javnosti da Ukrajina nema sopstveni identitet, da nema pravo na samostalnost i da kao država i nacija nije samosvojna i samobitna'', napominjr Zeković.
Izgleda da ni u 2022. određeni segmenti našeg društva nisu uspjeli da prevaziđu problem skrnavljenja državnih simbola. Naš sagovornik, smatra da ova pojava pogoduje pristalicama nacionalističkih politika, kako bi se na dnevnom nivou mogli generisati individualni i grupni problemi i konflikti.
''Naravno to odgovara svima koji žele da konstantno Crnu Goru drže kao podijeljeno društvo koje je u stalnom problemu sa namjerom da taj problem predstave u širem kontekstu, da je Crna Gora neuređeno društvu u kojem značajan broj njenih pripadnika ne poštuje ni osnovna državna obilježja. Poštovati državni simbol je jedna vitalna, ljudska i građanska potreba bez obzira u kojoj zemlji živimo. Bilo bi jako korisno, zbog političke stabilnosti i stvaranja jedne nove inkluzivnije i svake druge kulture da u narednoj godini značajniju pažnju posvetimo pitanjima međusobnog prihvatanja i priznavanja i naravno pitanjima nacionalnog i građanskog pomirenja'', smatra Zeković.
Uoči ovogodišnjeg Montenegroprajda, po receptu iz Srbije, i u Crnoj Gori je uslijedio moleban ''za spas porodice''. Kako naš sagovornik smatra, moleban sam po sebi nije sporan ali je i te kako sporan uticaj SPC na društvene tokove i realizaciju ljudskih prava.
''Potpuno je nezapamćeno ostalo da na jednoj od posljednjih sjednica nisu usvojeni zakoni koji u praktičnom smislu stavljaju u život ranije donijeti zakon o istopolnom partnerstvu. Sada se postavlja pitanje kako one snage koje tvrde da su proevropske, multietničke, građanske i da su snage koje podržavaju savremeni koncept ljudskih prava mogu da uspostavljaju izvršnu vlast sa onima koji se protive savremenom konceptu ljudskih prava'', kaže Zeković.
Rakočević: Visok stepen ranjivosti bezbjednosnog sektora
Godinu na izmaku obilježili su i brojni izazovi na unutrašnjem i međunarodnom planu u oblasti bezbjednosti. Na nacionalnom nivou, kako za naš portal govori kriminolog Velimir Rakočević država i dalje ima veliki problem sa nosiocima najtežih formi kriminalnog ispoljavanja.
''Bilježimo velike probleme sa teškim i organizovanim kriminalitetom zbog čega je i u ovoj godini Crna Gora među prvih 50 država članica UN od 193 po učešću krivičnih djela sa elementima transnacionalnog organizovanog kriminaliteta'', napominje Rakočević.
Komentarišući najtragičniji događaj u modernoj istoriji naše države, Rakočević ističe da je tragedija na Cetinju pokazala visok stepen ranjivosti kako u bezbjednosnom sektoru tako i u drugim oblastima reakcije na kriminalitet.
''Nakon ovog zločina postavilo se pitanje sposobnosti državnih organa da blagovremeno djeluju u predugo trajućem sijanju smrti od strane ovog zločinca i eliminisanju najtežih posljedica. Očigledno je da treba mnogo više ulaganja u crnogorsku policiju i druge bezbjednosne službe kao i u što skorijem roku inovirati strukturu bezbjednosnog sektora. Pri tome mislim na poboljšanje mogućnosti blagovremenog angažovanja elitnih jedinica policije koje na ove bezbjednosne izazove mogu odgovoriti u najkraćem roku'', ističe Rakočević.
Zatečeni i nespremni
Kada su u pitanju sajber napadi koji su u potpunosti paralisali administrativni kapacitet Crne Gore, Rakočević ističe da je izostala potrebna efikasnost države u svim fazama napada.
''Napadi su jasno pokazali da nismo osposobljeni da se ozbiljno suprotstavimo novim oblicima kriminaliteta. Nadležni organi i institucije su bile zatečene i nespremne da pruže odgovarajuću zaštitu. Njihova djelotvornost bila je na vrlo niskom nivou što je daleko od profesionalnosti'', poručuje Rakočević.
Država je čini se ostala paralisana i na drugom frontu, kada je požarna sezona izmakla kontroli. Kako naš sagovornik navodi, problem je što nemamo dovoljno vazduhoplova za gašenje požara na našem vrlo nepristupačnom terenu.
''Ništa manji problem nijesupaljevine, odnosno namjerno izazvani požari što je jedan od težih oblika kriminaliteta, koji vrlo često ostaju nerasvijetljeni i učinioci nekažnjeni. Teško možemo uvjeriti bilo koga da živimo u civilizovanom društvu ukoliko svake godine prisustvujemo opasnim i tužnim prizorima paljenja brda Gorica, Ljubović i drugih prelijepih predjela'', kaže Rakočević.
U bezbjednosnom sektoru 2022. obilježile su i promjene na visokim pozicijama u tužilaštvu. Donijeti zakon kojim se GST penzioniše prije ispunjavanja zakonskih uslova, navodi Rakočević, za posljedicu je imao odlazak velikog broja iskusnih sudija i tužilaca iz pravosuđa.
''Nadležni organi i institucije su bile zatečene i nespremne da pruže odgovarajuću zaštitu. Njihova djelotvornost bila je na vrlo niskom nivou što je daleko od profesionalnosti'', navodi Rakočević.
Backović: Obrazovni sistem u nestabilnom stanju
Kada je obrazovanje u pitanju 2022. godina je, po mišljenju bivšeg ministra prosvjete Slobodana Backovića, pokazala da se sistem nalazi u jako nestabilnom stanju izazvanom ad hoc promjenama zakona, nedostatkom sredstava za finansiranje redovnih poslova.
''Uslovi za rad i boravak djece i nastavnika u školama su nedopustivo loši, a nijesu ispunjeni ni elementarni uslovi za rad. Koliko je značajno obrazovanje za našu Vladu najbolje govori to da su svima u državnom sektoru ove godine povećali plate osim prosvjetnim radnicima, da Vlada nije počela da gradi nijednu novu školu, da nijesu bili u stanju da završe zgradu osnovne škole u Bijelom Polju itd...'' navodi Backović.
Ministri da ne postavljaju direktore
Komentarišući presude koje dobijaju nezakonito smijenjeni direktori, zbog čega će Crna Gora morati da plati minimum 300.000 eura, Backović govori da ovakve pojave ne more EU, jer direktore obrazovnih ustanova ne postavljaju ministri.
''U našem slučaju sve dok ministri budu postavljali direktore, obrazovni sistem će biti kontaminiran politikom ili vjerom'', navodi Backović.
Komentarišući porast slučajeva vršnjačkog nasilja, Backović ističe da ta pojava mora imati korijene u ambijentu u kojem mladi svakodnevno posmatraju agresivno ponašanje koje se sve češće toleriše.
''Zabrinjavajuće jeoslabila vaspitna uloga škole i stvarna uključenost roditelja u život škole. Djecu malo podučavamo tome kako da razumiju i rješavaju probleme bez nasilja, kako da upravljaju sobom, da kontrolišu osjećanja i ponašanja, da poštuju različitosti, a posebno da poštuju nastavnike I vršnjake'', navodi Backović.
Kako dodaje, kvalitetna nastava i učenje nijesu mogući u ambijentu u kojem djeca i nastavnici osjećaju da nijesu bezbjedni, sigurni, prihvaćeni i uključeni.
''Teško da će biti dobrog učenja u ambijentu koji nije udoban, adekvatno opremljen i podsticajan, ili u kojem se djeca i nastavnici tresu od hladnoće'', poručio je Backović.
Vjeronauka ne smije biti dio obrazovnog sistema
U 2022. godini je više puta potencirano pitanje uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem, a kako trenutno stvari stoje to pitanje nije u potpunosti zatvoreno. Kako naš sagovornik ističe, država ne bi smjela dozvoliti vjeronauku u javnim obrazovnim ustanovama.
''To bi bilo neustavno i nezakonito. Ulazak sveštenika bilo koje konfesije u javne obrazovne ustanove pojačao bi podjele među djecom koje već postoje i doveo do formiranja vjerskih odjeljenja. Javno obrazovanje izgubilo bi laički karakter'', navodi Backović.
Države, kako dodaje, moraju da poštuje slobodu vjeroipovijesti i vjerskog obrazovanja.
''Vjeroispovijedanje i vjersko obrazovanje se odvija u vjerskim objektima, ili se osnivaju vjerske škole zbog obrazovanja u vjeri-vjeronauka. Ove škole se u sekularnoj državi kao što je Crna Gora ne mogu finansirati javnim sredstvima, sredstvima iz bužeta. Vjerske škole finansiraju osnivači i zainteresovani za vjeronauku'', zaključio je Backović.
Komentari ()
