Dodaje da se takođe, u tački 84 član 4, kaže da na prijedlog predsjednika republike, vlade ili trećine poslanika Skupština može skratiti sebi mandat.
Istakao je da za situacije gdje nema valjanog pravnog odgovora jedino rješenje su vanredni parlamentarni izbori.
Pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik prekršio Ustav je u skladu sa Ustavom, kao i incijativa predsjednika vezana za skraćenje mandata Skupštini, ocijenio je advokat Veselin Radulović.
“Po Ustavu, Skupština pokreće postupak utvrđivanja da li je predsjednik prekršio Ustav, a Ustavni sud je taj koji donosi odluku. Tek nakon donošenja odluke Ustavnog suda Skupština može odlučivati da li da predsjednika razriješi. Čak i da imamo funkcionalni Ustavni sud, i da donese odluku da je predsjednik povrijedio Ustav, to opet ne znači da će doći do razrješenja jer Skupština to treba da izglasa na plenumu”, kazao je Radulović
Ustav propisuje da mandatara predlaže predsjednik nakon, kako je pojasnio, obavljenih razgovora sa predstavnicima političkih stranaka zastupljenih u Skupštini.
“Imali smo u ovoj godini praksu kako se to odvijalo tokom forimiranja još aktuelne vlade, a imali smo i ranije. Predlaganje odnosno nepredlaganje mandatara od strane predsjednika države. Vidjeli smo da se jedan broj političkih partija odazvao na poziv predsjednika države da obavi razgovor”, kazao je Radulović.
Pejović: Poslanici vrše jednu vrstu sistemske autodestrukcije
Zakon o Skupštini i Zakon o Vladi, smatra poslanica DPS-a Daliborka Pejović riješili bi ovu cjelokupnu situaciju i regulisali nepredviđene situacije u kojima smo se našli.
Frapantna je činjenica, ističe, da se od juna ne može izabrati sudija Ustavnog suda.
“Metu odgovornosti ne bih da crtam nikome, ali mi poslanici nekako uvjek tražimo rješenja, a sami ih ne nudimo. To je sistemska autodestrukcija, koja je bliska stavu da Skupština treba da prestane da funkcioniše zbog toga što u dugom vremenskom trajanju ne izvršava svoju osnovnu funkciju”, kazala je Pejović.
