Kastratović je bio reditelj i priznati televizijski stvaralac, osnivač i prvi direktor Crnogorske kinoteke. Priča se : da nije bilo Gojka Kastratovića nebi bilo ni Crnogorske kinoteke, a i pored javnih obećanja da se Crnogorska kinoteka nazove njegovim imenom, nema ništa. Rekoše , njegovim imenom nazvaće neku salu za projekcije. Crnogorska kinematografija nije velika i obimna, ali jeste značajna zahvaljujući i Gojku Kastratoviću, koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji crnogorske sedme umjetnosti.
Gojko je svojom osobenom estetikom i načinom interpretacije tema uspio da se, možda više nego drugi,nametne. ,,Bio je svjestan stava da tradicija nije ono što je bilo i prošlo, već da ona predstavlja neodvojiv dio trenutka koji živimo. To je bio i razlog zbog kojeg se, bez rezerve i bez ostatka posvećivao nacionalnoj istoriji, praveći upečatljive filmske pripovijesti. Znajući da je svaka ne samo možda posljednja, nego i najvažnija. Jer govori o našem nasljeđu, ali i o nama, sada i ovdje”.
Gojko Kastratović je u radio i u Televiziji Crne Gore, bio autor i scenarista brojnih TV serijala, drama i publikacija o istoriji crnogorskog filma, crnogorske istorije. Jedan od zajedničkih projekata sa Fondacijom ,, Sveti Petar Cetinjski „ je i kultna tv serija ,,Dinastija Petrović – Njegoš” u osam epizoda po 45 minuta. Ministarstvo prosvjete Crne Gore i Zavod za školstvo su donijeli Rješenje da ovaj tv serijal bude uvršten, kao redovno i dopunsko nastavno sredstvo u Osnovnim i Srednjim školama. Tv serija je, za sada, prevedena samo na Engleski jezik, ali za nju nemaju interes ni turističke niti nacionalne institucije. Kastratović je član Dukljanske akademije nauka i uzmjetnosti i dobitnik najvećeg nacionalnog priznanja, Trinaestojulske nagrade.
Gojko Kastratović će biti upamćen kao djelatnik u najznačajnijim jugoslovenskim ostvarenjima: Bitka na Neretvi, Sarajevski atentat, Veliki transport, Čovjek koga treba ubiti i mnogim drugim. Na svom blogu je napisao : U dugom trajanju Crne Gore ostali su mnogi kulturni tragovi koje Crna Gora baštini i danas. Na području Crne Gore, u trećentu i kvatroćentu, prepisivačka i štamparska djelatnost, u arhitekturi i fresko slikarstvu, ostvareni su izuzetni rezultati. Koliko je na naš kulturni kod uticala istočna kulturna varijanta isto toliko su uticali kulturni procesi zapadne Evrope.Zahvaljujući ovoj tradiciji Crna Gora ima danas tu evropsku duhovnu komponentu koja je primjerena njenim načelima. Kada je štampana prva biblija u Evropi, u Crnoj Gori štampan je Oktoih sa renesansnom ornamentikom. Andrija Paltašić-Kotoranin u Veneciji je štampao od 1476. do 1492, skoro pedeset knjiga, na latinskom i talijanskom jeziku. Najviše knjiga je bilo klasične grčke i rimske književnosti . Alijansa i članstvo u EU mogu nam pružiti mogućnost zaštite naših dobara, kao i mogućnost da ravnopravno živimo sa narodima Evrope gdje i pripadamo.”
Nakon 2 godine od smrti filmologa, reditelja, scenariste, čovjeka, umjetnika, prijatelja Gokla Kastratovica, možemo napisati bezbroj riječi. Ali riječi ponekad nisu dovoljne, pogotovo ne ako njima želimo opisati jednu takvu ličnost, kakav je bio Gojko Kastratović, koji je upravo poznavanjem istorije crnogorskog naroda, jezika, kulture, pisanom riječju, pa i svojom pojavom, obilježio jednu epohu filmskog, televizijskog i umjetničkog stvaralaštva Crnogorskog naroda.
Fondaciji je ostavio i dvije tv drame radnog naslova ,, Unaprijed osuđeni” i ,, Bombački proces” koje Fondacija namjerava da realizuje u koprodukciji sa Javnim servisom
