Ne može se „na prvu loptu“ izvoditi nešto što košta

Bista sa poprsjem narodnog heroja Ljuba Čupića uklonjena je iz parka kod Trga 9. decembar u Danilovgradu, gdje je postavljena prije nekoliko dana. Odluka je donijeta nakon što je rad akademskog vajara Mitra Živkovića izazvao brojne, prilično oštre i negativne reakcije, kako stručne, tako i laičke javnosti.

S obzirom na to da za odabir ovog idejnog rješenja nije bio raspisan konkurs, te da je umjetnik Živković, kako su nam nezvanično rekli, odabran po ,,preporuci“, Pobjeda je juče kontaktirala crnogorske umjetnike – Dimitrija Popovića, Slobodana Pura Đurića, Jelenu Pavićević i Žarka Glavatovića koji su prokomentarisali da li je u ovakvim slučajevima neophodno raspisati konkurs i na taj način odabrati najbolje idejno rješenje. Juče su reagovali i iz Centra za demokratsku tranziciju pozivajući Ministartsvo kulture i medija, te lokalne zajednice i sve one kojima je važna crnogorska kulturna baština i kultura, da se zajednički pokrene javna diskusija o potrebi za dopunom aktuelnih zakonskih rješenja i njihovog sprovođenja u praksi.

Podsjetimo, odluku da se bista sa likom Ljuba Čupiča postavi u Danilovgradu donio je Organizacioni odbor u kojem su bili Zorica Kovačević, Božidar Budo Brajović, Momčilo Šaletić, Dragan Mitov Đurović, Miodrag Mijo Ćupić, Dragiša Lakićević i Alek Barović. Predsjednik UBNOR-a i antifašista Danilovgrada Božidar Brajović za Pobjedu je kazao da su uvažavajući negodovanje jednog broja sugrađana odlučili, u dogovoru sa predsjednicom Opštine Zoricom Kovačević, da za sada sklone bistu kako bi na ,,zadovoljstvo poštovaoca lika i djela našeg narodnog heroja našli najbolje rješenje“. On je objasnio da izrada biste nije koštala 4.500 eura već da je riječ o sumi koja je utrošena za bistu Ljuba Čupića i za postolje biste narodnog heroja Vasilija Đurovića Žarkog koja je postavljena početkom godine.

REAKCIJE

Dimitrije Popović nije želio da komentariše bistu Ljuba Čupića, ali je istakao da se ovakva situacija mogla izbjeći da se precizno odredio postupak u realizaciji spomen-obilježja – od predloženog koncepta do realizacije. Prema njegovim riječima, konkursi se mogu raspisati i u tom slučaju mora postojati precizan pravilnik u kojem se navode razni uslovi, rokovi itd.

- Stručna komisija donosi sud o prispjelim radovima i odabira za izvedbu najbolje likovno rješenje. Međutim, može se takođe na nivou institucije, kao na primjer opštine ili neke druge pravne osobe, uputiti poziv samo jednom autoru i ukazati mu povjerenje u izvršenju određenog zadatka. U tom slučaju bi takođe trebala biti formirana neka interna komisija sa barem jednim članom iz umjetničke struke koja bi s umjetnikom imala određenu relaciju. Sve zavisi o kakvoj se vrsti narudžbe radi. U pravilu, umjetnik naručitelju prezentira uz obrazloženje svoju idejnu skicu i sasluša mišljenja naručioca iako ta mišljenja ne mora nužno dijeliti. Ali, ukoliko predloženo rješenje ne zadovolji iz prve mišljenje naručitelja, poželjna je neka vrsta sinhronizacije ili konsenzusa, jer se radi o spomeniku na javnom mjestu koji će biti izložen raznim prosudbama i komentarima. Tako je uvijek bilo i biće. Neki su spomenici u milosti publike, neki ne – istakao je Popović.

Pavićević je kazala da se u našoj zemlji skulpture u javnom prostoru najčešće realizuju na osnovu javnih poziva i konkursa za idejno rješenje, pri čemu stručna komisija donosi konačnu odluku i biva odgovorna za cjelokupni proces.

- Nažalost, mene lično nije iznenadio izgled skulpture, budući da sam upoznata s ranijim rješenjima autora. Skulptura je zarobljena materijalom, anatomski proizvoljna i jednostavno ne prenosi ekspresiju i značenja referencijalne fotografije. Ono što hrabri je brza reakcija javnosti, koja je izrazila nezadovoljstvo. U Crnoj Gori postoje brojni umjetnici različitih generacija i poetika koji su sposobni da odaju počast heroju Ljubu Čupiću na dostojanstven način. Napominjem, umjetnički pristupi ne moraju biti ograničeni realističkim modelima izrade, već se Ljubov osmijeh može prenijeti i drugačijim estetskim rješenjima, a da se time ne ugrozi njegova istorijska simbolika – rekla je Pavićević.

Glavatović je istakao da je, kada su ovakve stvari u pitanju, neophodno raspisati konkurs upravo zato da se ne bi dešavale ovakve ,,greške koje se na kraju uklone, a to je neko platio“.

- Novac nije privatni, nego opštinski tj. pripada građanima. Treba da se izvijeća kome će se taj novac dati. Za svaki projekat opštine, države, neophodan je konkurs. Prije svega radi se o javnoj površini – park, trg... Ne može fizičko lice da uređuje takve otvorene, javne prostore. Iza stoga stoji komisija koja je stručna, a ne neki pravnici i ekonomisti. Zamislite da sudije bira Udruženje likovnih umjetnika. Na konkursu ima više ponuđača. Traži se najbolja ponuda, a pritom treba da budu bar tri ponuđača. I da od ta tri bude najbolji odabran. Ovdje nikad nijesmo vidjeli konkurs. Za svaki od većih spomenika u Podgiorici lično sam imao priliku da vidim druga rješenja. Vidio sam modele koji su bili javno izloženi, to su bila konkursna rješenja. Ne možemo na prvu loptu da prihvatimo nešto. U komisiji uvijek budu likovni umjetnici koji nijesu juče završili akademiju nego su profesori. Ako komisija smatra da nema dovoljno dobrih radova, konkurs bi pao i išlo bi se na novi. Ne bi se radilo nešto tek da se napravi. Ne može se ovako lako „na prvu loptu“ izvoditi nešto što košta – smatra Glavatović.

ZAKONSKI OKVIR

Članica savjeta CDT-a i istoričarka umjetnosti dr Tatjana Koprivica i akademski vajar Marko Petrović – Njegoš juče su ukazali na „neadekvatno zakonsko rješenje, netransparentne i često nejasne procedure, te (ne)stručne komisije, što su razlozi zbog kojih je u Crnoj Gori moguće dobiti spomen-obilježje poput neadekvatno realizovane biste narodnog heroja Ljuba Čupića u Danilovgradu“.

- Pozivamo Ministarstvo kulture i medija, te lokalne zajednice i sve one kojima je važna crnogorska kulturna baština i kultura, da se zajednički pokrene javna diskusija o potrebi za dopunom aktuelnih zakonskih rješenja i njihovog sprovođenja u praksi. Od ključne je važnosti da napravimo sistemske prepreke da nam se sličan poduhvat kao sa postavljanjem biste Ljubu Čupiću ili bilo kome drugom više ne ponovi – istakli su u saopštenju.

Vajar Mitar Živković je juče za Pobjedu, podsjetimo, kazao je da je začuđen reakcijom, te da je o svemu saznao iz medija.

Đurić: Moramo se i u ovim rabotama civilizovati

Slikar Slobodan Puro Đurić smatra da apsolutno treba raspisati javni konkurs sa svim podacima o toj ličnosti ili istorijskom događaju koji će da se obilježi u vidu skulpture, table, obeliska ili performansa.

- Postoji i pozivni konkurs kada naručilac pozove nekoliko probranih umjetnika koji u gipsu izliju u malom formatu te skulpture od kojih žiri odabere najbolju. Savjetovao bih opštinama da oforme neka tijela koja treba da uvedu red u izvođenju ovakvog ostvarenja. Moramo se i u ovim rabotama civilizovati – rekao je Đurić.