Tajna operacija je osmišljena, tvrdi Osmani u intervjuu za britanski list, da postavi temelje za potencijalni hibridni napad Srbije na teritoriju Kosova.
Ove navodne pripreme Srbije odvijale su se paralelno još od ruske aneksije Krima 2014. kada su ruski vojnici u uniformama lišenim bilo kakvih obilježja, nazvani „mali zeleni ljudi“, pripremili put za otcjepljenje poluostrva od Moskve.
„Oni donose oružje i uniforme, ali formalno nisu dio srpske vojske. Srbija želi da postigne svoje ciljeve, a da se to ne nazove vojnom operacijom“, rekla je Osmani.
Srpski cilj je da „pripreme situacije za moguću aneksiju – ne kroz tradicionalnu vojnu operaciju, već kroz hibridnu vrstu napada“.
„Ako pogledate šta je Putin uradio 2014, to je ista knjiga. U početku je instrumentalizovao Ruse koji su tamo živjeli, zatim je pravio sve vrste lažnih operacija i onda je poslao ove paravojne grupe. Postoje jasni dokazi da su srpske paravojne grupe ovo planirale i organizovale (sa Vagnerom). Koliko ih je bilo na granici ili unutar teritorija Kosova, to je pitanje koje se još istražuje“.
Njihove namjere su očigledno bile agresivne, rekla je ona.
„Oni grade rovove i barikade u vojnom stilu. Onakva kakvu bi mogli da koriste za borbu“.
Srbija je, podsjetimo, negirala da su plaćenici iz Vagner grupe imali bilo kakvu ulogu u sukobu sa Kosovom.
Mnogi balkanski eksperti su skeptični da bi se Srbija usudila da pokuša da aneksira sjever Kosova jer bi ih to dovelo u konfrontaciju sa KFOR-om predvođenim NATO-om ili kosovskim snagama, koje uključuju američke i britanske vojnike.
„Sve dok se KFOR nalazi na Kosovu, ne mislim da će Srbija preduzeti vojnu akciju“, rekla je Helena Ivanov, ekspert za Balkan iz Beograda iz istraživačkog centra „Henri Jackson Societi“.
„Srbija neće ulaziti u rat sa NATO-om. Jednom je to uradila i izgubljeno je. Neće to ponoviti. Prisustvo KFOR-a je odvraćanje za obe strane, da ne pretjerano eskaliraju“, tvrdi ona za Telegraf.
Ali kosovska predsjednica Osmani je podsjetila na rašireni skepticizam među svjetskim liderima početkom prošlog februara kada je izgledalo da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu.
„Dva ili tri dana prije invazije na Ukrajinu, slušala sam toliko svjetskih lidera kako govore ‘Putin nije toliko glup, on to neće da uradi’. To sada čujemo za Vučića – ‘nije on toliko glup, neće to da uradi’.
To što je Kfor na Kosovu „ne znači da Vučić to nikada ne bi pokušao. Ne kažem da hoće, ali uvijek treba da budemo spremni da spriječimo takav scenario“, rekla je ona.
„Ruski interes je da iskoristi zapadni Balkan, preko Srbije kao trojanskog konja, za napad na sisteme zasnovane na vijrednostima kao što su NATO i EU“, kaže Osmani.
„Što više bezbjednosnih tenzija stvaraju, manje su naše šanse da uđemo u EU. Nekada to rade u Crnoj Gori, nekada u Bosni i Hercegovini, nekada na Kosovu, a stvarali su probleme i u Sjevernoj Makedoniji“.
Ona je optužila Srbiju da Kosovo, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu gleda kao „privremene zemlje“ koje Beograd želi da ponovo apsorbuje.
Srbija, sa svoje strane, optužuje prištinsku vladu da se nije pridržavala sporazuma iz 2013. o davanju veće autonomije etničkim Srbima na sjeveru Kosova.
„Zloćudno miješanje i propagandni napori Rusa samo su se povećali od invazije na Ukrajinu“, ukazuje Osmani.
Posredstvom Srbije žele da stvore druge centre sukoba kako bi zapadne demokratije morale da se suočavaju sa mnogo kriza u isto vrijeme, umjesto da se usredsrede na Ukrajinu.
Osmani, koja je sa 40 godina najmlađa šefica države u Evropi, ima gorko lično iskustvo ratova u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih.
Kao 16-godišnjakinja bila je primorana da pobjegne iz Mitrovice 1999. kada joj je srpski vojnik zabio cijev svoje puške AK-47 u usta.
„Molila sam ih da ne pucaju u mog oca. Vojnik je pokušavao da me ućutka. Bio je to pakao. Hiljade nas je bilo prinuđeno da ide pješice do Albanije. Ljudi su silovani i ubijani.“
Dok je na Kosovu sada mirno, teški kamioni i kamioni koji su korišćeni za stvaranje blokada na sjeveru i dalje su parkirani pored autoputeva, spremni da budu raspoređeni u svakom trenutku.
