Hridsko jezero ušuškano u četinarskoj šumi, nalazi se na sjeverozapadnoj strani Prokletija. Biser ove planine, smješten je na skoro 2.000 metara nadmorske visine. Poznato je ikao “jezero sreće”, jer prema legendi kupanje u bistroj vodi ovog jezera donosi dobro zdravlje.
Prema narodnim predanjima u njemu su se kupale vile, a ovim krajem i danas se prepričavaju tvrdnje čobana o pjesmi i igri vila na Hridskom jezeru. Ipak, prirodne ljepote ovog predjela i jezera nesumnjivo su nešto će vas opčiniti.
“Hridsko jezero, poznato kao i Vilinsko, ili na albanskom Liqeni i Zanave, nalazi se na sjeverozapadnoj strani stjenovitih planinskih vrhova - Hridskih krša na 1.970 mnv i pripada grupi najviših planinskih jezera. Pripada Nacionalnom parku Prokletije. Ima elemente kompleksnog turističkog motiva. Malo je visokoplaninskih jezera u našoj zemlji koja posjeduju toliko estetskih, kuriozitetnih i rekreativnih svojstava kao ovo.Hridsko jezero je jedan od najočuvanijih kutaka izvorne i neoskrnavljene prirode Prokletija”, priča za Portal Analitika saradnik u NP Prokletije Boban Redžepagić.
Hridsko jezero skriva stara šuma najljepšeg bora - molike (pinus peuce), endemične i reliktne vrste.
“Iako se nalazi na velikoj nadmorskoj visini Hridsko jezero pruža uslove za kupanje, tokom sunčanih dana. Može se reći da je Hridsko jezero "rajski ambijent"", kaže Redžepagić.
Bajkovita dolina Babinog polja
Do Hridskog jezera, kako objašnjava naš sagovornik, dolazi se preko doline Babino polje. Riječ je o predjelu predivnog pejzaža, udaljenom oko 15 kilometara od Plava.
“U Babinom polju nalazi se planinarski dom i izvor pitke vode, a dolina pruža fantastičan pogled na vrhove koji je okružuju: Starac (Bandera), Pasji vrh, Pčelinji vrh, Tromeđa”, kaže Redžepagić.
Nekih 500 metara od planinarskog doma je raskrsnica, potom se oko tri kilometra, makadamskim putem ide prema Bajrovića katunu. Na ulasku u katun, koji je u toku ljetnjih mjeseci i dalje aktivan, nalazi se manji ugostiteljski objekat. Do tu se, kaže naš sagovornik, može doći vozilom.
“Dalje je neophodno nastaviti pješice. Na početku staze je informativna tabla. Dobro markirana staza vodi kroz šumu u pravcu Hridskog jezera. Uspon do jezera je lagan, a u toku ljetnjeg perioda naići ćete na brojne planinare”, objašnjava Redžepgić.
Od katuna do Hridskog jezera posjetioce, kako dodaje, čeka oko sat pješačenja.
Za neiskusne posjetioce tu je, napominje naš sagovornik, mogućnost angažovanja nekog od lokalnih vodiča, pa osim dobrog poznavanja puta čućete i mnogo zanimljivih priča o ovom kraju.
Ljeti, naročito tokom jula i avgusta, vrvi od posjetilaca.
“Svake godine na Petrovdan, 12. jula, na Hridskom jezeru tradicionalno se održava manifestacija - druženje mještana Plavsko-gusinjskog kraja. Strani planinari, većina njih, upoznati su sa ovim lokalitetom i često ga posljednjih godina posjećuju”, kaže sagovornik Portala Analitka.
I dok stranci ljeti sa oduševljenjem i radoznalošću posjećuju ovaj kraj i uživaju u divljim ljepotama Prokletija, Hridsko jezero građanima Crne Gore nije toliko često na mapi putovanja.
“Na temelju analize posjetilaca u Nacionalnom parku Prokletije evidentno je da Hridsko jezero najmanje posjećuju ljudi iz Crne Gore. Većina ljudi iz drugih opština, mislim na one mimo Plava i Gusinja, ji dalje nijesu vidjeli ovo jezero”, objašnjava Redžepagić.
Rezervat prirode
Napominje da bogatstvo Hridskog jezera nije samo u očaravajućoj prirodi, ono je i rezervat prirode - odnosno područje sa izuzetnim prirodnim vrijednostima koje zavređuje posebnu florističku, faunističku kao i ambijentalno-estetsku pažnju.
“Hridsko jezero je vodeni ekosistem sa najbogatijom algoflorom u granicama NP Prokletije. U flori algi ovog jezera registrovano je 245 vrsta, od njih je 78 prvi put u Crnoj Gori zabilježeno na ovom lokalitetu. Krije i neke specijalne endemske vrste poput tritona, repatog vodozemca koji se skriva u vodi. Tu je Alpski Triton – vodozemac, koji može da obitava do 2.500mnv. Okruženo je četinarima: smrčom, jelom i molikom, koja je relikt i endem Balkanskog poluostrva, koji se ogledaju u bistroj vodi jezera, dajući mu smaragdno zelenu boju”, ističe Redžepagić.
Šta kažu legende i predanja
Legende i narodna predanja predstavljaju nezaobilazan dio naše sveukupne tradicije i prenose se s koljena na koljeno.
Drevna vjerovanja o prirodi i njenim čudesnim bićima prenosila su se i u ovom kraju. A ljepota Hridskog jezera još u davna vremena bila je očaravajuća toliko da o njemu postoje brojne priče.
“Pripovjeda se da na Hridskom jezeru žive vile (tzv.vile jezerkinje). Prema narodnom vjerovanju nije preporučljivo tokom noći prolaziti kraj jezera, pa čak ni potpuno sam na njegovoj obali se odmarati. Posebno se vjeruje da se opasnosti izlaže svako ko se usudi da sam zapliva u sjevernoistočnom dijelu, gdje su prema vjerovanju vile napravile kolovrat (vrtlog)”, priča nam Redžepagić.
Ako jezero posjetite u ljetnjim mjesecima, kako kaže, obavezno zaplivajte u njemu jer predanje kaže da ćete iz vode izaći ljepši.
“Voda ovog jezera se, takođe, smatra ljekovitom i blagoslovljenom. Stoga se preporučuje posjetiocima da se umiju jezerskom vodom. Oni koji to čine biće ljepši i zdraviji, a oboljeli će naći ozdravljenje naći”, priča nam Redžepagić još jedno od predanja koja se vezuje za Hridsko jezero.
I to je samo dio priča o ljepotama ovog kraja.
“Vjeruje se i da se na ovom jezeru ispunjavaju želje. Kada se nešto poželi predanje kaže da u jezersku vodu valja baciti sitni metalni novčić, ili slično. Usljed toga, često se može vidjeti kako se u jezeru presijavaju kovanice. Zato je Hridsko jezero pravi spoj legende i prirode”, zaključuje Redžepagić.
No, bez obzira vjerujete li u narodna predanja i legende jedno je sigurno, zeleni i sivkasti četinari, snažni i gordi vrhovi koji okužuju ovo mistično jezero, kao i njegova zeleno-plava boja, sigurno vas neće ostaviti ravnodušnim.
