Kad dođu jesenji dani i oboje planinu najljepšom paletom boja, a broj posjetilaca se smanji, prilika je da se uživa u posebnim zvucima prirode, ali i mističnosti Bjelasice.
Ljepotama ove planine teško je odoljeti. Jedan od njenih dragulja su i lednička Šiška jezera. Veliko i Malo Šiško jezero ime duguju kraju u kojem se nalaze. A za ovaj kraj vezuju se i brojne legende.
“Veliko Šiško jezero se nalazi u reonu poznatom pod nazivom Šiška a tu se nalazi i istoimena planina po kojem su jezera i dobila ime. U narodu postoji vjerovanje da je blato koje se skuplja u sredini jezera biti ljekovito”, priča za Portal Analitika Vladan Obradović, fotograf kojem su ljepote Bjelasice česta inspiracija.
Brojni putevi vode do Šiških jezera
Do Velikog i Malog Šiškog jezera može se stići iz više pravaca.
“Veliko Šiško jezero se nalazi u dolini između dva grebena planine Bjelasice - zapadnog, koji ide do Razvršja pa preko Svatovskog groblja do Crne Glave, Zekove glave i Troglave i istočnog koji počinje od Turjaka i Bjelogrivca a završava se Strmenicom i Strknim padom”, objašnjava Obradović.
Do jezera se, kako dodaje, takođe može doći iz pravca Berana preko sela Lubnice, Kurikuće, ali i iz pravca Kolašina preko Vranjaka, Troglave, Zekove glave, katuna Reljine.
“Južno od Velikog Šiškog jezera na nadmorskoj visini od 1.788 mnv nalazi se i Malo Šiško jezero. Male je površine i u ljetnjim mjesecima služi za napajanje stoke”, kaže Obradović.
Napominje da posjetioci u blizini ovih jezera mogu uživati u ljepoti još jednog jezerceta.
“Na jedan kilometar od Velikog Šiškog jezera nalazi se i Ševarinsko jezero (Ševarina). Manjih je dimenzija od Velikog Šiškog jezera s tim što je veći dio zarastao u vodene biljke po čemu je i dobilo ime (ševar)”, priča Obradović.
Ševarinsko jezero
Šiška jezera su, kako kaže sagovornik Analitike, ledničkog porijekla, vodu dobijaju od otapanja snijega, od atmosferskih padavina, a vodu gube isparavanjem i oticanjem kada je vodostaj veliki.
“Ova jezera posebno lijepim čini to što se nalaze na visini od 1.660 mnv pa do 1.788 mnv, okružena planinama, šumom, katunima gdje i danas ljudi izdižu sa stokom. Planinarenje ovim krajem svakog će ostaviti bez daha. Mnogo je lijepih mjesta odakle se pruža prelijep pogled. Šetajući planinom uvijek možete sresti i poneku divlju životinju jer je Nacionalni park Biogradska gora blizu i nekad se desi da ugledate jelena, divlju svinju, lisicu, vuka, zeca...”, kaže Obradović.
Legende i predanja
Za predjele oko Šiških jezera, kako napominje, vezuju se brojna predanja. Pokraj Velikog Šiškog jezera nalazi se kamen za koji takođe postoji narodna priča.
“Prema jednoj od legendi pokraj jezera stradali su crnogorski i turski svatovi. Predanje kaže da su naišli na konjima pored Šiškog jezera crnogorski svatovi iz Morače, a u sretanje im išli turski svatovi iz Berana. Oni zaviču Crnogorcima da im se miču s puta, a crnogorski barjaktar istupi i zaprijeti: “Sklonite se, more, da prođu Moračani, oni vam nikad nisu danak plaćali!”, pa isuče jatagan i jurne. Za njim i svi ostali, te nastade sječa i pokolj, tako da zaginu svi svati, i turski i crnogorski. Preteknu samo dvije nevjeste i one se vrate svome domu. Poslije ih sve zajedno sahrane i na grobnicu prevale težak kamen što zavazda stoji kraj Šiškog jezera”, priča Obradović.
Nedaleko od jezera, kaže on, postoji i mjesto poznato kao i Svatovsko groblje za koje, takođe, postoji legenda.
“Mjesto koje se i danas zove Svatovsko groblje pomalo je neobično. Na tom prevoju, skoro na samom vrhu planine, trava nikada ne raste, a vjetrovi stalno duvaju. Ukrštaju se, jer su se, po predanju, tu oduvijek ukrštale staze i drumovi, prijatelji i neprijatelji, narodne priče”, napominje Obradović.
Prema jednoj od priča, kako pripovijeda naš sagovornik, u davna vremena su svatovi iz Mojkovca krenuli su preko Bjelasice za mladu.
“Kada su se vraćali, zadesilo ih je jako nevrijeme. Mećava ih je na prevoju zamela, svatovi su se smrzli i tu potom sahranjeni”, priča Obradović.
Raznolika flora i fauna
Osim predanja, planina Bjelasica “carstvo” je i brojnih endemskih vrsta, kako biljaka, tako i životinja.
“Bjelasica, sa Nacionalnim parkom Biogradska gora, jedinstvena je ekološka cjelina, prirodno bogatstvo od izuzetnog značaja, jedan od centara biološke raznovrsnosti na Balkanskom poluostrvu, pa i šire. Do sada je na Bjelasici zabilježeno 47 vrsta sisara. Među njima su: jež, više vrsta krtica i rovcica, 13 vrsta slijepih miševa, od kojih su dvije jedino ovdje zabilježene”, ističe Obradović.
Bjelasica je, podsjeća, dom i za zečeve, divlje svinje, jelene, srene....
“Od mesojeda tu žive vuk, lisica, mrki medvjed, vidra, jazavac itd. Brojne su i vrste vodozemaca i gmizavaca, mnoge zaštićene. Faunu insekata čini čak 350 vrsta, mnoge endemične. Uočeno je 80 vrsta leptira, kao i autohtone vrste riba”, kaže Obradović.
Bjelasica, kako naglašava, ima značajna i očuvana staništa šumskih i planinskih ptica.
“Među više od 200 vrsta ptica su suri orao, gavran, obični ćuk, tetrijeb, veliki sašeni djetlic itd. Tu su i predstavnici listopadnih suma: jastreb kokošar, šumska sova, velika sjenica i mnoge druge”, navodi Obradović.
Stranci oduševljeni, građani CG slabo posjećuju Bjelasicu
Ljepote Crne Gore oduševljavaju strance. Isto je i sa predivnim pejzažima Bjelasice, pa se turisti, opijeni ljepotom ove planine, često vraćaju da iznova uživaju u božanstvenoj prirodi.
“Bjelasica kao i sama Šiška jezera su posljednjih nekoliko godina veoma posjećena. Ko jednom dođe i vidi čari Bjelasice vraća se opet sa još većom željom da istražuje ovaj kraj”, tvrdi Obradović.
Ipak, ono što stranci, prelazeći hiljade kilometara, znaju da cijene, stanovnicima Crne Gore, iako blizu, često nije na listi putovanja.
“Vjerujem da smo svi čuli za Bjelasicu ali isto tako mislim da većina nikada nije bila na Bjelasici. Mi koji živimo pod planinom trudimo se da pokažemo kroz fotografiju, video, priču, iskustvo, ono što se može doživjeti na Bjelasici”, kaže Obradović.
Mnoga mjesta na ovoj planini su, ističe on, i dan danas neistražena.
“Da bismo istražili moramo više da planinarimo, družimo se i održavamo prirodu čistom. Samo tako možemo uživati i dobiti od prirode sve te dragocjenosti”, poručuje Obradović.
Turisti kada dođu, kaže, imaju i priliku da uživaju u domaćim proizvodima na nekom od gazdinstava na padinama Bjelasice.
“Šiška sa okolinom su Bogom dati za svaki vid turizma. Trenutno na prostoru Šiške postoji nekoliko gazdinstava koja se bave turizmom, a koji u ponudi nude smještaj, domaću hranu, jahanje konja kao i planinarske ture. Promocija ovog dijela Bjelasice jeste za sada dobra ali uvijek može biti još bolja”, poručuje Obradović.
