Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, u intervjuu za Portal Analitika ističe kako nema potrebu da bilo kome objašnjava da se politički subjekt koji predvodi snažno zalaže za ulazak Crne Gore u EU, što je, kako napominje, pored obnove crnogorske nezavisnosti i članstva u NATO jedan od tri strateška cilja postavljena prilikom osnivanja te stranke 2002.
Ukazuje da neki koji danas opoziciju proglašavaju antievropskom tada nijesu politički postojali. Smatra i da je sazivanje sjednice Ustavnog odbora na kojoj bi bila poništena sporna odluka najkraći put za rješavanje problema koji, kako navodi, nije jedini koji opterećuje naše društvo.
Osvrćući se na dešavanja u Budvi, Vuksanović upozorava da se radi o opasnoj pojavi, te da se kod građana, nakon Andrijevice, Šavnika i Budve ustalila misao da ova vlast ni mjesnu zajednicu neće prepustiti opoziciji, čime organizovanje i izlazak na izbore gube svrhu.
Targetiranje studenata i njihovih podržavalaca, kako ističe, odraz je nemoći, neodgovornosti i opasnog izostanka političke zrelosti, dok sami protesti pokazuju da politiku nije dovoljno graditi na strahu od povratka onih koji su vršili vlast do 2020.
Opozicija bi bila neodgovorna kad bi ćutala na gaženje najvišeg pravnog akta
Analitika: Predsjednik parlamenta Andrija Mandić pokušao je da posredstvom razgovora sa šefom poslaničkog kluba DPS-a izdejstvuje sastanak sa opozicionim partijama, s ciljem navodnog prevazilaženja ustavne i parlamentarne krize. Opozicija je takav prijedlog jednoglasno odbila. Jeste li saglasni sa stavovima opozicionih kolega da neće biti pregovora kad je riječ o gaženju Ustava?
Vuksanović: Naravno, kolege iz opozicije su dobro kazale - nema pregovora oko poštovanja Ustava. Mi bi bili neodgovorni kada bi šutjeli na gaženje najvišeg pravnog akta države Crne Gore i ponašali se kao da se ništa nije dogodilo na sjednici Ustavnog odbora.
11Analitika: Nakon što opozicija nije prisustvovala posebnoj sjednici na kojoj je govorila evropska komesarka za proširenje Marta Kos, aktuelna većina koju čine partije vlasti iskoristila je priliku da označi opoziciju antievropskom. Kako komentarišete njihove tvrdnje i izvinjenja koja su upućivali komesarki zbog navodnog nepoštovanja koje je opozicija iskazala prema njoj?
Vuksanović: Nemam potrebu objašnjavati bilo kome da je Hrvatska građanska inicijativa politički subjekt koji se snažno zalaže za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju. To je jedan od tri naša strateška cilja, pored obnove crnogorske državnosti i ulazak u NATO savez, koji smo zadali još 2002. godine kada smo osnovali stranku.
Tada se zemlja u kojoj smo živjeli zvala Savezna Republika Jugoslavija, a neki koji sada proglašavaju opoziciju antievropskom nisu politički postojali, a da ne podsjećam da danas među njima ima i ideoloških potomaka Slobodana Miloševića.
Jasno je da nismo bojkotovali komesarku Kos, s kojom smo imali sadržajan i kvalitetan razgovor, već smo svojim neprisustvom u plenarnoj sali, iskazali negodovanje prema nepoštovanju Ustava Crne Gore.
Prozapadna Crna Gora kazniće na narednim izborima sve koji sputavaju naš evropski put
Analitika: Da li su tvrdnje gospođe Kos o napretku Crne Gore realne, ili je ipak izostala sveobuhvatna procjena alarmantne društvene i političke krize u zemlji? Možemo li govoriti o suštinskom napretku i usklađenosti vanjske i bezbjednosne politike sa politikom EU ako je upravo poglavlje 31 koje se odnosi na tu oblast iz opravdanih razloga blokirano od strane Hrvatske? Zašto se ta činjenica previđa ako znamo da je odluka Hrvatske izraz kontinuiranog narušavanja dobrosusjedskih odnosa i različitih provokacija crnogorskih vlasti?
Vuksanović: Dobro je da postoji volja za politikom proširenja i da je, usljed geopolitičkih okolnosti, raspoloženje u tom pogledu pozitivno. Druga je stvar što je evidentno da se od pojedinih subjekata vlasti potenciranjem tema iz prošlosti želi kreirati konfrontacija Crne Gore s partnerima i onima koji u kontinuitetu pomažu našu integraciju.
Ništa manja odgovornost je drugih koji šutjeći participiraju u svemu tome. Ironija je da oni koji nisu na pravi, a rekao bih na jedini ispravni način procesuirali ružan dio svoje prošlosti, uče Republiku Hrvatsku koja je davno prošla tu emancipaciju.
Iz svega toga šteta je na strani prozapadne Crne Gore. Uvjeren sam da je takva Crna Gora većinska i da će kazniti na narednim izborima sve koji na bilo koji način sputavaju naš evropski put.
Notorna neistina da je opozicija odbila mišljenje Venecijanske komisije
Analitika: Vlast ovih dana optužuje opoziciju kako ne želi da prihvati prijedlog komesarke Kos da se u rješavanje ustavne krize uključi Venecijanska komisija. Od nekoliko predstavnika opozicije čuli smo da te tvrdnje nijesu tačne. Da li mislite da je vlast koja je više puta pokazala da ne poštuje odluke te komisije spremna da postupi drugačije, shodno odluci koja bi bila u saglasju sa stavovima opozicije ili je vjerovatnije da bi se ponovo oglušili o stav komisije, kakav je recimo bio slučaj sa usvajanjem neustavnih izmjena Zakona o predsjedniku? Zar nije jednostavnije poništiti neustavnu odluku Ustavnog odbora?
Vuksanović: Notorna je neistina da je opozicija odbila prijedlog da Venecijanska komisija da svoje mišljenje po ovom pitanju. Nismo nigdje kazali bilo što, a što bi bila i aluzija na tako nešto. Sazivanjem Odbora za Ustav i povlačenje više nego sporne odluke bio bi najkraći put da riješimo ovaj problem, a ne moram naglašavati da on nije jedini koji opterećuje naše društvo.
Svakako, nemamo ništa protiv da Venecijanska komisija kaže svoj stav. Dok se ne vratimo poštovanju Ustava, mi nećemo odustati od blokade Parlamenta. Bilo bi besmisleno simulirati redovnost u skupštinskom radu kad je obesmišljen Ustav.
Opasne pojave pred kojom institucije demonstriraju nemoć
Analitika: Partija ste koja je prepoznata po principijelnosti. Kako gledate na sve izraženiju političku trgovinu koja je prerasla i u različite oblike nasilja, konkretno, u Budvi? Znači li to da u politici ne važe više nikakvi principi? Mislite li da bi se scene iz Budve, Andrijevice ili Šavnika mogle ponoviti i na predstojećim izborima u Nikšiću?
Vuksanović: Kod nas postaje normalno da neko, bukvalno, s ulice ušeta u salu lokalnog parlamenta i ne dopusti konstituiranje vlasti u Budvi. Radi se o opasnoj pojavi pred kojom institucije demonstriraju nemoć.
Ustalila se misao kod naših građana da ova vlast "neće ni mjesnu zajednicu prepustiti opoziciji, a kamoli jedan grad" bez nereda koje smo vidjeli u Budvi, a prethodno u Andrijevici i Šavniku. Ako je tako onda više nema svrhe organizovati izbore i ići na njih. Crna Gora gubi elementarne odlike države i uređenog sistema. Bojim se da je to nekima cilj i to ne smijemo dopustiti.
Neodgovornost i opasan izostanak političke zrelosti
Analitika: HGI iako pripada korpusu manjinskih partija, osim zaštite prava hrvatskog naroda uvijek je isticao i građansku orijentaciju i dao snažan zamajac borbi za suverenu i građansku Crnu Goru. U tom kontekstu, kako ocjenjujete targetiranje studenata i studentkinja ali i predstavnika civilnog sektora, medija i građanskih aktivista koji podržavaju proteste, koje dolazi iz redova vladajućih partija i njihove botovske propagandne mašinerije? Mislite li da nam dešavanja od Medovine, pa sve do nove stravične tragedije na Cetinju nijesu pokazala da je prioritet vlasti unapređenje sistema kolektivne bezbjednosti, već da je očuvanje fotelja jedini i najuzvišeniji cilj?
Vuksanović: Radi se o nemoći, neodgovornosti, a ako hoćete i opasnom izostanku političke zrelosti. Ovi protesti pokazuju da za građane nije dovoljno graditi politiku na strahu od povratka na vlast onih koji su to bili do 2020.
Ne, građani bez obzira kome politički pripadaju, hoće sigurnost za sebe i svoje bližnje. To su elementarni zahtjevi. Posebno zabrinjava što se nakon Medovine, za manje od godinu i po, dogodila nova tragedija. Prirodan je osjećaj nesigurnosti kod ljudi uslijed te tužne, pretužne, činjenice.
Ne možete ljude koji su s razlogom nezadovoljni sigurnosnom situacijom u zemlji etiketirati kao pobornike nekadašnje vlasti i misliti da ste na taj način dali dobar odgovor.
Bilateralne konsultacije dobar početak, za obostrana rješenja potrebna odgovorna politika
Analitika: Nedavno ste kazali da je u Crnoj Gori i dalje na snazi antihrvatska histerija, koju izjavama podstiču čelnici najviših državnih institucija. Mislite li da bilateralne konsultacije koje je najavio ministar Ibrahimović, mogu dovesti do unapređenja duboko narušenih odnosa dvije do skoro prijateljske zemlje? Mislite li da će uprkos bilateralnim konsultacijama s obzirom na činioce koji pokrivaju ključne funkcije na vlasti, kontinuitet narušavanja odnosa sa Hrvatskom biti dodatno produbljivan, na štetu Crne Gore?
Vuksanović: Dobro je što se otpočelo s bileteralnim konsultacijama. Treba razgovarati i tražiti riješenja na obostranu korist, ali za to je potrebna odgovorna politika koja nas neće vraćati u prošlost. Hrvatska je dokazani prijatelj Crne Gore, pokazala je to nebrojeno puta. Iz Republike Hrvatske nikada nismo čuli bilo što bi negiralo pravo Crnogoraca na nacionalni identitet, naprotiv!
Jasno je da to ne odgovara onima koji zastupaju druge narative. Stranka kojoj pripadam, sa svojeg aspekta, davaće i ubuduće afirmativan doprinos u razvijanju odnosa Podgorice i Zagreba.Želimo da Crna Gora i Republika Hrvatska ponovno uspostave prijateljske odnose kakvi su bili donedavno. Uostalom, to je i jedna od misija Hrvatske građanske inicijative.
Vjerujem u Crnu Goru na Zapadu gdje je njena prirodna atmosfera
Analitika: Ima li uopšte smisla pregovarati o procesu evropskih integracija sa osobama koje su persone non grata u državi koja je istaknuta članica EU i doskorašnja saveznica Crne Gore na tom putu, čiju ispruženu ruku naši zvaničnici provokacijama uporno odbijaju narušavajući odnose ne samo sa Hrvatskom, već i sa drugim zemljama regiona, poput Mandićevih čestitki neustavnog dana RS, te provokacija poput vojnika na Kosovu sa transparentima “Kosovo je Srbija”?
Vuksanović: Vjerujem u Crnu Goru, ali ne bilo kakvu, već u Crnu Goru koja je svjesna sebe i svojeg državnog subjektiviteta, koja je u miru sa svima, ali nepokorna pred bilo kim. Jednom riječju, vjerujem u Crnu Goru na Zapadu, gdje je njena prirodna atmosfera.
Svjestan sam da ima i drukčijih stavova i razmišljanja, ne kažem da su nelegitimni, ali imam pravo ne slagati se s njima, kao i suprotstaviti se svima koji bi crnogorsku državu sveli, u sadržajnom smislu, na integralni dio bilo kakvih i bilo čijih 'svetova'. Uvjeren sam, da i pored različitih glasova, većina naših građana slično razmišlja i vjeruje.
Iz relacije sa Zagrebom Crna Gora imala samo koristi, nikada štete
Analitika: Prethodnih dana čuli smo i stav glavnog pregovarača Zenovića koji je kazao da gdje nema rješenja diplomatijom postoji arbitraža. Mislite li da je Hrvatskoj i Crnoj Gori zaista potrebno rješavanje otvorenih pitanja arbitražom, ili je dovoljna snažna politička volja i ozbiljna diplomatija, s obzirom na dijalog i bilateralne pregovore koji su vođeni prije 2020?
Vuksanović: Bilo je i prije 2020. ovih tema o kojima mi danas govorimo, ali odgovornom politikom one nisu problematizovane i naši građani nisu osjećali bilo kakav teret zbog njih.
Podsjećam i ovdje, da je Hrvatska ustupila skupocjene prevode potrebnih dokumenata za našu integraciju, slala stručne timove i aktivno se zalagala za naše članstvo u EU. Zagovornik sam afirmativne, ne konfliktne politike, koja će kreirati partnersku atmosferu među državama i koje će doprinijeti riješavanju svih otvorenih pitanja.
Vjerujem da je danas manje onih koji zagovaraju politiku prošlosti koja ima za cilj da Crna Gora od prijatelja napravi one koji to nisu. Iz relacije sa Zagrebom Crna Gora je imala samo koristi, nikada štete.
