Zbog manjka turističkih radnika, Hrvatska zapošljava radnu snagu iz inostranstva

Zbog hroničnog manjka radnika u turizmu, Hrvatska regrutuje ljude u susjednim balkanskim zemljama pa čak i u Aziji.

To je problem koji su iskusile i druge popularne turističke destinacije u Evropi - Francuska, Španija i Grčka - od ukidanja kovid restrikcija.

Ali Hrvatska, poznata po svojoj idiličnoj obali s više od hiljadu ostrva, s time se bori već godinama, a situacija se pogoršala otkako je nastupila pandemija.

Turističkoj industriji moglo bi ove godine nedostajati 10.000 radnika, po službenim procjenama.

„Situacija je zabrinjavajuća”, rekao je Stanislav Briškoski, vlasnik restorana u Rovinju i predsjednik Ceha ugostitelja.

Hrvatska očekuje turistički oporavak: već je ugostila gotovo tri miliona posjetilaca u prvih pet mjeseci ove godine, gotovo tri puta više nego prošle godine, što je dobar znak za vrhunac ljetne sezone u julu i avgustu.

Zemlja od 3,8 miliona stanovnika ugostila je 2019. godine rekordnih 21 milion posjetilaca.

„Želja za putovanjima je velika… turisti će doći”, rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske zadruge turizma.

Ostojić je rekao da bi se mogao oboriti rekord iz 2019. godine, osim ako rat u Ukrajini ne eskalira. Ali sektoru trebaju radnici.

Prilika koja se pruža jednom u životu

Otkako je Hrvatska ušla u Evropsku uniju 2013. godine, više od 250.000 Hrvata otišlo je iz zemlje u potrazi za boljim životom u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj.

"Zaključavanja" zbog pandemije prisilila su radnike u ugostiteljstvu i turizmu da potraže posao u drugim sektorima u kojima su na kraju i ostali jer su dobili bolje plate i radno vrijeme.

Hrvatska je prošle godine ukinula kvote za strane radnike primivši najviše radnike iz susjednih balkanskih zemalja koje nisu u EU-u te Azije.

Do juna izdala je više od 51.000 radnih dozvola za strance, većinom u građevinskom sektoru, a slijede ugostiteljstvo i turizam.

To je gotovo dva puta više nego u istom periodu 2021. godine, a očekuje se da će ove godine biti izdato gotovo 100.000 dozvola.

„Raditi ovdje, u Evropi, prilika je koja se pruža jednom u životu”, rekao je James Pepito (32), vrtlar u kampu Mon Perin kod Rovinja.

Taj Filipinac, koji je radio u Omanu i Kataru prije nego li je stigao u Hrvatsku prije dvije godine, nada se da će ostati još godinu dana.

„Imam dobro iskustvo, zato sam još uvijek u Hrvatskoj”, rekao je, hvaleći platu, vrijeme i dobre kolege.

Pinoy 385, agencija za zapošljavanje Filipinaca, pronašla je posao za Pepitu i još 1700 ljudi. Još 500 trebalo bi biti zaposleno do kraja godine na radnim mjestima kuvara, sobarica, konobara i pekara.

„Trebali bismo shvatiti da manjak radnika nije samo aktualni nego dugoročni problem i planirati zapošljavanje u skladu s time”, rekao je vlasnik agencije Stjepan Jagodin.

David Trajanović, 21-godišnji Srbin koji radi kao konobar u restoranu u Balama, kao razloge zašto radi u Hrvatskoj naveo je “bolju platu nego kod kuće, malo dobre zabave, ljeto, more”.

Velika ostavka

Dok strani radnici popunjavaju radna mjesta, insajderi u turističkoj industriji kažu da bi trebalo pokušati privući i Hrvate.

Briškoski, vlasnik restorana u Rovinju, rekao je da bi vlada trebalo unaprijediti stručne škole, koje sada imaju manje polaznika nego prije, kako bi obrazovale mlade za zanimanja u turizmu.

Nataša Kačar, direktorica agencije za zapošljavanje u turizmu, rekla je da mladi imaju drugačiji mentalni sklop.

„Ako im se ispune uvjeti i ciljevi, ljudi brzo promijene radna mjesta i to se događa i u turizmu”, rekla je Kačar.

Dodala je da bi se i poslodavci trebalo takođe prilagoditi situaciji i omogućiti bolje uslove rada.

„Ko god daje pristojnu platu i dobre uslove nema problema pri pronalasku radnika”, naglasila je.

Marin Medak, koji zapošljava 60 ljudi uključujući devetoro Filipinaca u svoja dva restorana u Zagrebu, vjeruje da su opšti radni uslovi daleko važniji od novca.

„Radnici u ugostiteljstvu očekuju normalne radne uslove, ne previše prekovremenih sati, normalne smjene, ne prenaporan rad, pristojnu platu”, rekao je Medak, bivši predsjednik Nacionalne zadruge ugostitelja.